Bilo bi dobro da se ovo povrće nađe na vašem meniju bar jednom sedmično.
eliminiše upale, snižava holesterol, štiti krvne sudove
Povrće je svakako najbolji izbor kada je riječ o svakodnevnoj ishrani. Ukoliko ne znate šta danas da kuhate, skuhajte jednu mrkvu, krompir i sitno sjeckan luk i učinićete dobru stvar za svoj organizam, dodajte malo začina, a ukoliko imate i prokulice to će dodatno detoksikovati i obradovati vaš oraganizam, jer ga nazivaju još i biljkom sreće.
Postoji mnogo prednosti od konzumacije prokulica, a u prilogu su samo neke od njih.
Visok sadržaj biljnih vlakana u prokulicama (više od 15% preporučenog dnevnog unosa) pomaže snižavanju holesterola.
Vlakna se vezuju za žučne kiseline koje učestvuju u procesu varenja masti (a jetra ih proizvodi od holesterola). Kako se žučne kiseline vezuju za ova vlakna, jetra proizvodi nove količine koje će pomoći u daljem varenju masti, a za to opet koristi slobodan holesterol iz krvi, i posljedično smanjuje njegovu koncentraciju.
Pun je antioksidanta
Prokulice sadrže mnoštvno antioksidanata, uključujući vitamine C, E i A, kao i minerale mangana. Sem toga bogate su i flavonoidima (izorhamnetin, kverticin i kempferol) koji također učestvuju u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.
Reguliše upalne procese
Prokulice obiluju glukobrazicinom (predstavnik glukozinolata), koji se pokazao odlično u borbi protiv inflamacije na genetskom nivou, time što inhibira aktivaciju prokarcinogena, a sam se konvertuje u molekule indol-3-karbinola. Osim toga, jedna i po šolja prokulica sadrži oko 430 mg omega-3 masnih kiselina (oko ⅓ dnevno preporučene količine) koje su suštinski dio antiinflamatornih procesa u našem tijelu. Konačno, vitamin K se pokazao kao efikasni regulator odgovora našeg tijela na zapaljenske procese.
Zaštita kardiovaskularnog sistema
Regulacijom zapaljenskih procesa prokulice pomažu u borbi protiv srčanog udara, ishemijske bolesti srca i arterioskleroze. Sem toga, ranije opisano dejstvo na regulaciju holesterola u krvi smanjuje mogućnost blokade krvnih sudova.
Probava i dijeta
Jedna šolja prokulica sadrži četiri grama (16% dnevnog unosa) biljnih vlakana, koja mogu pomoći pri varenju, u sprečavanju zatvora i održavanju niskog nivoa šećera u krvi. Sulforafan u prokulicama također štiti povšinski sloj želuca time što sprečava prekomjerno razmnožavanje Helicobacter pylori, bakterije koje može dovesti do većih zdravstvenih problema sa želucem.
Vitamin K
U prokulicama se nalazi posebno visoka koncentracija vitamina K (jedna šolja sadrži 273,5% dnevnog unosa), koji pomaže da kosti ostanu zdrave, sprečava kalcifikaciju tkiva u tijelu, služi kao antioksidans i anti-inflamatorno sredstvo, pa je od suštinskog značaja za pravilnu funkciju mozga i nerava.
Vitamin C
Hranjiva svojstva vitamina C (jedna šolja prokulica sadrži više od 161% preporučenog dnevnog unosa) obezbjeđuju zdrav imuni sistem, snižavaju krvni pritisak i štite od njegovog povećanja, ublažavaju simptome katarakte i služe kao moćan antioksidans koji sprečava “starenje ćelije” koje može dovesti do ateroskleroze, bolesti srca, moždanog udara i raka.
Vitamin A
Prokulice također sadrže i vitamin A – više od 20% dnevnog unosa, koji jača imunitet, štiti oči od katarakte i makularne degeneracije, održava kosti i zube zdravim, sprečava stvaranje kamenja u urinarnom traktu, i od suštinskog je značaja za naše reproduktivne organe.
Termička obrada, priprema prokulica
Prokulice mnogi zovu i biljkom sreće, što nije slučajno. U prokulicama postoji jedna važna amino kiselina koja se zove triptofan koja izaziva stvaranje serotonina, odnosno hormona sreće. Ako se prokulice kuhaju u vodi, određena količina pomenutih jedinjenja slabi. Ne pretjerujte sa termičkom obradom, jer će prokulice biti premekane i sive, a imaće opor i internzivan ukus koji mnogi ne vole.
