Knjiga “Aterosklerotska kardiovaskularna bolest – pedijatrijski izazov” autora Lutve Sporiševića, Aide Mujkić, Joze Ćorića i Anesa Jogunčića izvorno je djelo koje se temelji na najnovijim spoznajama o aterosklerotskoj kardiovaskularnoj bolesti. Izdavač je Centar za interdisciplinarne studije – “Prof. dr. Zdravko Grebo” Univerziteta u Sarajevu, 2023. Ovo djelo je rezultat međunarodne saradnje. Jedan od autora je prof. dr. sc. Aida Mujkić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva, a recenzenti su doc. dr. sc. Vesna Herceg-Čavrak (Libertas međunarodno sveučilište Zagreb, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Zdravstveno veleučilište Zagreb), prof. dr. sc. Marija Jelušić (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i prof. dr. sc. Miralem Musić (Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu).
Autorima je bilo potrebno oko dvije godine intenzivnog rada za pisanje ovog djela. Knjiga je strukturirana u pet poglavlja, epidemiologija kardiovaskularne bolesti s posebnim osvrtom na dječiju dob, patogeneza i patologija ateroskleroze, biokemijske značajke aterosklerotske kardiovaskularne bolesti s posebnim osvrtom na dječiju dob, aterosklerotski kardiovaskularni faktori (čimbenici) rizika s posebnim osvrtom na dječiju dob, prevencija ateroskleroze i kardiovaskularnih rizika u dječijoj dobi.
– Knjiga je namijenjena prvenstveno liječnicima pedijatrima, liječnicima školske i obiteljske medicine, doktorima medicine, medicinskim sestrama/tehničarima, studentima fakulteta medicinskog i zdravstvenog usmjerenja, nutricionistima, prosvjetnim radnicima, ali i svim ostalim zainteresiranim, objasnio nam je prof. dr. sc. Lutvo Sporišević, specijalista pedijatar i jedan od autora.
Mnogobrojna istraživanja ukazala su na značajnu učestalost temeljnih kardiovaskularnih faktora rizika (nezdrava prehrana, tjelesna aktivnost, izloženost nikotinskim proizvodima, pretilost, arterijska hipertenzija, dislipidemija i šećerna bolest) u dječijoj dobi. Unatoč napretku u prevenciji bolesti srca i krvnih žila, kardiovaskularne bolesti su i dalje jedan od vodećih uzroka pobola i smrti diljem svijeta.
– Smatra se da je jedan od temeljnih razloga to što se nedovoljna pozornost posvećuje primordijalnoj i primarnoj prevenciji aterosklerotske kardiovaskularne bolesti. Prevencija bolesti srca i krvnih žila treba početi u dječijoj dobi, odnosno u prenatalnom periodu. Na taj način pravodobnim i odgovarajućim preventivnim pristupom možemo utjecati na usporavanje ili sprečavanje progresije aterosklerotskih promjena krvnih žila, što će dovesti do sprečavanja preranog kliničkog ispoljavanja bolesti srca i krvnih žila. Ideja za pisanje ovog djela temelji se na mojoj disertaciji. Tokom realizacije disertacije pod nazivom “Značaj skrininga kardiovaskularnih faktora rizika u školske djece u prevenciji ateroskleroze” tokom školske 2010/2011. provedeno je istraživanje koje je uključilo 406 djece od prvog do petog razreda u šest sarajevskih osnovnih škola. Istraživanje je uključivalo procjenu primjerenosti životnih navika, mjerenje tjelesne mase i visine, određivanje krvnog tlaka, određivanje kompletnog lipidnog profila i glukoze u krvi. Rezultati istraživanja, među ostalim, pokazali su da znatan broj djece ima neprimjerene životne navike (nezdrava prehrana i nedovoljna tjelesna aktivnost), oko 20 posto djece je imalo pretilost, sistoličku hipertenziju je imalo oko pet posto djece, dislipidemija je utvrđena kod približno 25 posto naših ispitanika. Zaključio sam da univerzalni (masovni) probir/skrining kardiovaskularnih riziko-faktora ima značajnu ulogu u pravovremenom otkrivanju kardiovaskularnih riziko-faktora u djece, tj. u primordijalnoj i primarnoj prevenciji kardiovaskularne bolesti, dodao je prof. dr. sc. Sporišević.
Prof. dr. sc. Lutvo Sporišević naglašava da prevencija kardiovaskularnog zdravlja treba početi što ranije, u dječijoj dobi, odnosno prenatalno (prije rođenja), a osim pravovremenog otkrivanja pretilosti, povišenog arterijskog tlaka, povišenih masnoća i glukoze u krvi, treba uključiti usvajanje i prakticiranje zdrave prehrane i primjerene tjelesne aktivnosti.
– Prevencija bolesti srca i krvnih žila u dječijoj dobi treba biti sveobuhvatna koordinirana aktivnost liječnika, medicinskih sestara/tehničara, roditelja/skrbnika djece, prosvjetnih radnika, društvene zajednice, javnih medija i prehrambene industrije sa središtem na promociju i prakticiranje zdravih životnih navika. Sve ovo uključuje izmjenu nezdravih životnih navika kako bi se omogućilo primjereno kardiovaskularno zdravlje u dječijoj dobi, što će postaviti dobre temelje za primjereno kardiovaskularno zdravlje u odrasloj dobi. Moja saznanja o učestalosti kardiovaskularnih faktora temelje se na istraživanju obavljenom 2010/2011. te trenutno nemam precizni uvid o učestalosti faktora kardiovaskularnog rizika u djece u BiH. U kontekstu navedenoga bilo bi potrebno provesti istraživanje u BiH koje će uključiti znatan broj djece u BiH, s jedinstvenom metodologijom, relevantnim kriterijima procjene učestalosti faktora kardiovaskularnog rizika, klinički validiranu i medicinski preciznu opremu (medicinske vage, stadiometri, tlakomjeri i dr). Određena istraživanja koja sam uradio ukazuju da znatan broj djece ima nezdrave prehrambene navike, veći broj djece ima prekomjernu tjelesnu masu, a kod određenog broja djece prisutan je i povišeni arterijski tlak. Svakako da bi jedna kohortna studija koja bi uključivala znatan broj djece mogla pokazati tendenciju učestalosti faktora kardiovaskularnog rizika, kao i moguće uzroke navedenoga, a oni se uglavnom temelje ne nezdravoj prehrani, nedovoljnoj tjelesnoj aktivnosti i izraženim sjedilačkim navikama, pojasnio je prof. dr. sc. Lutvo Sporišević zaključivši da aktivnosti prevencije kardiovaskularnog zdravlja trebaju početi što ranije – u dječijoj dobi i prenatalno, te je potrebno omogućiti zdravu ishranu, npr. raznoliko voće i povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, ribu, meso peradi, orašaste plodove, zdrava ulja – maslinovo ulje, osnovni napitak treba biti voda i dr, primjerenu tjelesnu aktivnost – iznad pete godine svakodnevno više od jednog sata tjelesne aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta i sjedilačke navike – manje od dva sata dnevno te pravovremeno otkrivanje prekomjerne tjelesne mase, povišenog arterijskog tlaka, povišenih masnoća i povišene glukoze u krvi, izbjegavanje izloženosti nikotinskim proizvodima i dr.
Prof. dr. sc. Lutvo Sporišević savjetuje i da je veoma bitno da prije začeća, tokom trudnoće i laktacije prehrana bude uravnotežena s adekvatnim unosom nutrijenata, među ostalim, folata, omega-3 masnih kiselina, željeza, cinka, kalcija, magnezija, joda, vitamina B12 i vitamina D. U vrtićima i školama treba obezbijediti zdravu i uravnoteženu prehranu prema stručnim smjernicama. Potrebno je izbjegavati, među ostalim, hranu bogatu solju, hranu i napitke bogate jednostavnim šećerima, od druge godine hranu s povišenim količinama masnoće u mlijeku i mliječnim proizvodima i dr.
