Dobra vijest za sve one koji su uzeli kredite u eurima jest da je dinar i dalje stabilan. Loša vijest jeste da će rate kredita – zbog rasta Euribora – nastaviti rasti.
Opća poskupljenja nastavit će mučiti građane Srbije i u novoj godini. Posebno one najsiromašnije, kojima najviše novca odlazi na hranu. Rastu i rate stambenih kredita. A koliko će to trajati, nije sigurno, piše Deutsche Welle.
Možda nije tako djelovalo, ali januar 2021. zbilja je bio oaza mira i stabilnosti u odnosu na to kakav je ispao januar prošle i kakav će biti januar ove 2023. godine.
U Srbiji, to je 2021. bilo vrijeme kada je, na primer, litra mlijeka bila ispod 100 dinara (oko 0,85 eura) – a i bilo je domaćeg, o uvozu iz Poljske se nije razmišljalo. Piletina je stajala oko 270 dinara, svinjetina oko 430, a junetina oko 600 dinara za kilogram.
Bilo je to i vrijeme i kada je benzin bio ispod 140 dinara, dizel ispod 150 dinara, a i stanarine su mirovale – još se moglo za razumnih 300-400 eura mjesečno pronaći stan na solidnoj lokaciji u Beogradu.
Godinu dana kasnije, u januaru 2022., svijet, a time i Srbija, već su pola godine bili u visokoj inflaciji iz koje nisu znali kako se izvući. Cijene energenata su divljale, a Srbija i njeni kadrovi u Elektroprivredi su uspjeli da loženjem blata umjesto ugljena upropaste polovinu proizvodnje najveće i najvažnije firme u zemlji,te su tako osigurali da država mora plaćati uvoz najskuplje struje „u novijoj historiji”.
Rat je sve promijenio
Još godinu dana kasnije, svijet je u najdubljoj krizi valjda još od hladnog rata. Napad Rusije na Ukrajinu stigao je do svačijeg novčanika – sve je dodatno poskupjelo, nastavilo da poskupljuje i niko ne može reći kada će kriza proći. Plin, nafta, umjetno gnojivo, metali – sve je poskupjelo, a mnoge robe je bilo i nemoguće naći na tržištu.
U Srbiju je, pak, došlo mnogo ljudi iz Rusije i Ukrajine, spremnih za nekretnine platiti mnogo više nego lokalno stanovništvo. Epilog – već porasle stanarine doslovno su otišle u nebesa: onaj stan od 300-400 eura s početka 2021. sada se već lagano izdaje za 800-1000 eura mjesečno.
Slično, mada ne zbog dolaska Rusa, ono juneće meso s početka teksta je otišlo preko 1.000 dinara, batak i karabatak na 400, a cijena goriva je (najzad) polako počela da pada i trenutno je benzin sišao ispod 170, nakon što se opasno približio granici od 200 dinara za litar.
Inflacija je, dakle, obilježila prethodne dvije godine. Šta nas čeka u 2023. godini?
Samo su poskupljenja sigurna
„Jedino što je za sada izvjesno jest ono loše, a to je inflacija”, kaže za DW profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.
„Još gora vijest je da će inflacija biti značajno viša za one proizvode koje koristi najveći dio stanovništva. Tu prije svega mislim na najmanje zaštićene kategorije. Najveći broj penzionera ima vrlo niske penzije, a na nesreću uvjerljivo je najveći rast kod cijena živežnih namirnica“, kaže Savić, napominjući da je trenutna kriza mnogo žešća i trajnija od krize iz 2008. godine.
„Tada su, bez obzira na razlike, svi razumjeli da se zajednički moraju boriti protiv krize i ona je relativno brzo savladana. A sada bi se moglo nabrojati pet grupa zemalja koje imaju različite interese i svako se bori protiv svakoga. Tada nije bilo rata, nije bilo plinske i energetske krize“, zaključuje Savić.
