Od 1996. do 9. decembra ove godine bh. državljanstva odreklo se 93.317 građana ove zemlje, pokazuju podaci Ministarstva civilnih poslova BiH. Za razliku od prvih poslijeratnih godina, tačnije 1996. i 1997., kada je ispis iz državljanstva tražilo po šest osoba, ovakav trend je intenziviran od 2001. i traje sve do danas.

Pandemija koronavirusa i mjere koje su otežavale putovanja do najbližih ambasada u kojima je moguće podnijeti zahtjev samo su usporile taj proces.

Tako je od 1. januara do 9. decembra 2021. BiH ostala bez 2.802 državljana, prošle godine bez 2.693, a 2019. državljanstva se odreklo 4.135 stanovnika.

Prema riječima portparola Ministarstva civilnih poslova BiH Zorice Rulj, najčešći razlog odricanja je stjecanje prava na državljanstvo Njemačke i Austrije.

– Stranke nisu dužne da navedu razloge, osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantirano stjecanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima, uglavnom, navode povoljniji radnopravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje ili studiranje u inozemstvu – navodi Rulj.

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da razumije motive sportista koji žele nastupati za drugu reprezentaciju ili nekoga ko se želi kandidirati na izborima u Njemačkoj, jasno mu je da izvan BiH živi treća generacija naših državljana, koji s domovinom nisu imali nikakvu vezu. Međutim, odluke ostalih Gavran ne opravdava.

– Meni je to nezamislivo, kao da se odrekneš porodice ili promijeniš spol, kao da se odričeš samog sebe, jer ne postoji država na svijetu u kojoj se ne može živjeti bez državljanstva. Uvijek postoje radne vize i dozvole boravka. Bojim se da je dio tih ljudi poistovjetio vlast i državu – kaže Gavran.

Psiholog, prof. dr. Dženan Skelić podsjeća da državljanstvo predstavlja neku vrstu ugovora pojedinca s društvom koji je dvosmjeran, jer društvo osigurava zadovoljenje njegovih egzistencijalnih, sigurnosnih i drugih potreba, a pojedinac doprinosi zajednici i poštuje njene norme.

– Međutim, kad imamo situaciju poput ove u našoj zemlji, gdje društvo ne osigurava zadovoljenje potreba pojedinca, već ih još indirektno ili direktno i ugrožava, tada se pojedinac počinje udaljavati od zajednice, sve do separacije od nje, ali i moguće agresije i destrukcije protiv nje – pojašnjava Skelić.

Zvuči paradoksalno, ali BiH, kroz ovaj posljednji stadij napuštanja domovine, čime se prekidaju i posljednje veze desetina hiljada ljudi s njom, ostvaruje značajne prihode. Naime, za ispis iz državljanstva potrebno je uplatiti taksu od 800 KM, osim u slučaju uzimanja državljanstva neke od država bivše SFRJ, kada su ti troškovi 200 KM po osobi.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Jusuf naručio likvidaciju poznanika za 20.000 maraka

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Jusufa Mevića Juke i…

Forto povećao plaću direktorici Zavoda Belmi Barlov. Zašto?

Iako je još u maju prošle godine Belma Barlov imenovana za v.…

U Bosni i Hercegovini prosječna neto plaća 1.042 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru prošle…

Parlament BiH: Predat zahtjev za nižu stopu PDV-a na određene namirnice

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su danas u…