Više od dvije i po decenije od rata i nakon presuda Međunarodnog tribunala u Hagu Bosna i Hercegovina je u šaci glorifikacije zločinaca i njihovih paradržavnih tvorevina iz agresije devedesetih. U tom stilu danas je u Mostaru počelo obilježavanje godišnjice formiranja tzv. Herceg-Bosne.

Zastave sporne paradržavne tvorevine iz devedesetih godina postavljene su danas u Mostaru u Splitskoj, Dubrovačkoj i ulici Kardinala Stepinca, dan uoči 18. novembra, dana njenog formiranja.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna, osnovana kao Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, bila je samoproglašena, međunarodno nepriznata paradržava od 1991. do 1994., kao i za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, koju je osnovao politički i vojni vrh Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH i HVO).

Nastala je kao proizvod secesionističke politike i dogovora o podjeli Bosne i Hercegovine. Njen prvi predsjednik bio je Mate Boban.

Svoju historijsku “ispravu” tzv. Herceg-Bosna dobila je u Hagu. Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, nekadašnji njeni politički i vojni lideri, pravomoćno su proglašeni krivim 29. novembra 2017. godine za udruženi zločinački poduhvat protjerivanja i ubijanja Bošnjaka u Bosni i Hercegovini.

Bivšem predsjedniku Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranku Prliću haški suci su dodijelili 25 godina zatvora, ministru odbrane Bruni Stojiću 20 godina, dvojici načelnika Glavnog stožera HVO-a Milivoju Petkoviću i Slobodanu Praljku također svakom po 20 godina, zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću 16 godina te predstojniku Odjela za zatočene Berislavu Pušiću 10 godina zatvora.

Proglašeni su krivim zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP), čiji je cilj bio da se politički i vojno potčine, trajno uklone i etnički očiste Bošnjaci iz onih dijelova BiH koji su proglašeni Herceg-Bosnom te da se ta područja pripoje državi Hrvatskoj ili da se proglase državom unutar BiH (po uzoru na Republiku Srpsku).

Sudija Carmel Agius, čitajući sažetak presude Žalbenog vijeća, kazao je tada da je u presudi ustanovljeno da su čelnici Herceg-Bosne kreirali cijeli sistem deportacije muslimanskog stanovništva s područja te takozvane hrvatske zajednice, što podrazumijeva ubistva, zlostavljanje, zatočenje, mučenje i ostalo. Zločini su se odigrali između 1992. i 1994. u osam općina i logorima, u dijelu BiH koji je proglašen kao dio “Hrvatske zajednice” i kasnije “Republike Herceg-Bosne”, rekao je Agius.

Na čelu udruženog zločinačkog poduhvata, prema presudi, bio je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji je s liderima Herceg-Bosne dogovorio etničko čišćenje Bošnjaka s teritorije BiH koju su smatrali hrvatskom.

Zastave tzv. Herceg-Bosne danas, više od dvije i po decenije nakon rata, brojnim građanima Mostara sigurno ne predstavljaju ugodno podsjećanje na teške dane iz 1993. i 1994. godine, protjerivanja, ratne zločine i logore te sigurno nisu u duhu izgradnje grada po mjeri nekih novih i boljih godina.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Uskoro neće moći svi u kladionice

Crna Gora će novim zakonom o igrama na sreću i nagradnim igrama…

Čanak: Nek se zna, sjevernoistočna BiH koja sebe naziva RS niti je Republika niti je Srpska

Čelnik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak smatra da Bosna i Hercegovina “ne…

Novalić: Hidroelektrane na Drini mogu da grade samo Srbija i BiH

Mi nemamo ništa protiv izgradnje hidroelektrane Buk Bjela na Drini, ali taj…

Radončić izabran za predsjednika SBB-a

  Delegati Trećeg kongresa Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH koji se…