ZDRAVLJE

Poraz moderne medicine: Ovo je najčešća bolest na svijetu za koju nema lijeka


Poliomijelitis, male boginje, hepatitis A i B su sve ozbiljni virusi koje je čovječanstvo naučilo savladati efikasnim rješenjima. Čak i gripa, koja se može mijenjati i mutirati svake godine, ima vakcinu. Pa ipak, nema lijeka za običnu prehladu – osim strpljenja!

Međutim, to nije zbog nedostatka pokušaja. Potraga za lijekom za prehladu počela je 1950-ih, ubrzo nakon što su naučnici otkrili primarnu grupu patogena – poznatih kao rinovirusi – iza šmrkanja. Zajedno uzrokuje do 75 posto prehlada kod odraslih. Ali naučnici su brzo naišli na problem koji i danas zaprepašćuje istraživače, kaže Peter Barlow, imunolog sa Univerziteta Edinburgh Napier u Škotskoj koji radi na lijeku za prehladu. „Glavni izazov sa rinovirusom je broj sojeva koji cirkulišu“, kaže on.

Postoji najmanje 160 različitih sojeva, ili serotipova, rinovirusa, kaže Barlow. To znači da razbijanje prehlade nije toliko traženje jednog rješenja za jedan problem koliko pokušavanje dizajniranja ključa za otvaranje stotina različitih brava odjednom. “Nevjerovatno je teško stvoriti vakcinu ili lijek koji će ciljati svih tih 160 [sojeva]”, piše scientificamerican.com.
Close-up of a man with a runny nose holding a napkin near his nose

Otkriće ovih sojeva, napravljeno tokom 1990-ih, bilo je udarac za razvoj vakcine, kaže virolog Martin Mur iz Meissa Vaccines, kompanije koja trenutno razvija inokulaciju protiv rinovirusa. “Imate ovoliki broj serotipova koji kruže cijelo vrijeme, i to je zaista obeshrabrilo mnoge ljude da ozbiljno rade na vakcinama.” Rani radovi obavljeni sredinom 20. stoljeća pokazali su da jednostavne vakcine mogu imunizirati ljude protiv jednog soja, ali ideja o razvoju desetina ili čak stotina vakcina za jednu bolest – a kamoli za jednu osobu koja zahtijeva toliko vakcinacije – je nepraktična i skupa.

Ipak, istraživači rade na nekim pametnim rješenjima, kaže Moore. Jedan od načina, koji grupa na Imperial College Londonu trenutno istražuje, je da se otkrije neki dio virusne strukture koji dijeli svih 160 serotipova. Ako mogu uspješno usmjeriti imunološki odgovor protiv te zajedničke strukture, tada bi mogli dizajnirati jednu vakcinu koja bi nudila zaštitu od svakog soja rinovirusa.

Ipak, neki od izazova ne leže u raznolikoj biologiji rinovirusa, kaže on. „Mislim da ima mnogo društvenih izazova“, kaže on. “Čak i ako pronađemo lijek za prehladu, vjerovatno neće biti dostupan zdravim ljudima koji se oslobode prehlade za tri do četiri dana.” Lijek možda nije ni toliko koristan, jer se većina ljudi već oporavlja do trenutka kada su u mogućnosti da odu kod doktora. Osim toga, trebali biste testirati da li ste uopće imali rinovirus, a ne neki nepovezani virus koji uzrokuje identične simptome kao što su ljudski koronavirus ili adenovirus. “Mislim da nije bilo posebnog apetita za razvoj lijeka koji djeluje u ranim fazama prehlade”, kaže on.

Ali lijek još uvijek vrijedi pronaći,. Prehlada može biti smetnja koja uzrokuje da većina ljudi leže nekoliko dana, ali može ozbiljno pogoršati kronična respiratorna stanja kao što su kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) ili cistična fibroza. “Ako je neko već u bolnici i ima pogoršanje postojeće bolesti [od rinovirusa], lijek se može brzo dostaviti”, napominje on. U ovom slučaju, takav lijek bi mogao spasiti živote.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

NAJNOVIJE

To Top