BIH

Izmjene Krivičnog zakonika RS: Ko ima para neće morati u zatvor



Novinar “Glasa Srpske”, ocjenjuje da je ovakvim izmjenama otvorena mogućnost za razne malverzacije i “dogovore iza scene” tokom krivičnog postupka.

Sudovi u Republici Srpskoj više neće odlučivati o tome da li će osuđenici kojim je izrečena do godina robije moći otkupljivati zatvorsku kaznu, već će svi imati tu povlasticu.

Predviđa to Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji je nedavno utvrdila Vlada Republike Srpske.

Konkretnije, u Krivičnom zakoniku, koji je trenutno na snazi, navodi se da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu dana može na zahtjev osuđenog zamijeniti novčanom kaznom. Nacrt donosi bitnu izmjenu.

“Riječi: ‘može se’ brišu se, a poslije riječi: ‘osuđenog’ dodaju se riječi: ‘će se’”, ističe se u nacrtu.

Nebojša Tomašević, novinar “Glasa Srpske”, ocjenjuje da je ovakvim izmjenama otvorena mogućnost za razne malverzacije i “dogovore iza scene” tokom krivičnog postupka.

“Može se dešavati da se oni koji su, pogotovo osuđeni za korupcijska krivična djela, tokom krivičnog postupka na sve načine, pa i nezakonito, dogovore da dobiju kaznu koju automatski mogu mijenjati za novčanu, a to znači i manju kaznu. Takođe, to rješenje ne daje mogućnosti da se ispita da li će se postići svrha kažnjavanja ako se nekom osuđeniku zamijeni kazna zatvora novčanom. Tako će osobe koje imaju više osuda u svom dosijeu moći da traže zamjenu zatvora novčanom kaznom iako na njih ranije kazne nisu djelovale da se ‘okanu’ kriminala”, kaže Tomašević, koji iz banjalučkih sudova izvještava već 14 godina.

Takođe, kako je istakao, takva rješenja uticaće loše na svrhu generalne prevencije, odnosno na ljude da se lakše odluče da zarad nekih interesa počine krivično djelo, jer će kaznu zatvora moći automatski mijenjati novčanom.

“Vjerujem da će ‘odnos uloženog i dobijenog’ po njih biti povoljan, odnosno da će za novčanu kaznu čineći krivično djelo ostvariti veći interes od vrijednosti te kazne”, rekao je Tomašević u izjavi za “Nezavisne novine”.

Đorđe Vujatović, novinar BIRN BiH, primjećuje da sudovi trenutno ionako izriču blage kazne, posebno kada su na optuženičkim klupama nosioci javnih funkcija.

Čini se, dodaje, da je u takvim slučajevima najčešće riječ o minimalnoj kazni.

“Promjenama Krivičnog zakonika u potpunosti se ukida uloga suda kao nekog kontrolnog mehanizma, smanjuju mu se ovlaštenja i odgovornost, a šalje se i nova, potpuno poraznija slika po kompletno društvo. Dakle, sudovi gube jedan kontrolni mehanizam u kom su oni procjenjivali koliko su izrečene kazne adekvatne i da li one ispunjavaju svoju svrhu. Država se na taj način više brine o uplatama, u ovim slučajevima minimalnim, nego o opštoj slici i pitanju na koji način stati u kraj kriminalu”, kaže Vujatović za “Nezavisne novine”.

S druge strane, banjalučki advokat Darko Kremenović podržava ove izmjene.

“Takva odredba bolja je od one kakvu sada imamo. Sudije su znale zloupotrebljavati takvu odredbu jer su nekima, u istim slučajevima, dozoljavali da zatvorsku kaznu zamijene za novčanu, a drugima nisu”, kaže Kremenović, te dodaje da su za teža krivična djela propisani zakonski minimumi, tako da oni koji počine takva djela ne mogu dobiti godinu zatvora, pa kazne neće moći otkupljivati.

I iz Ministarstva pravde Srpske kažu da se u primjeni odredbe koja je sada na snazi stvorila mogućnost proizvoljne primjene ovog instituta na način da isti sud koji je izrekao krivičnu sankciju u postupku odlučivanja o zahtjevu za zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom ponovo utvrđuje sve relevantne okolnosti bitne za određivanje kazne, što je u ranijem postupku već jednom utvrdio.


Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

NAJNOVIJE

To Top