Politika Evropske unije u Bosni i Hercegovini – zapravo širem Zapadnom Balkanu – na propadajućoj je putanji otkako je preuzela uzde prije deceniju i po.

Sada, u saradnji sa SAD-om i Velikom Britanijom, taj neuspjeh nastoji zakamuflirati smirivanjem separatista u Bosni, istovremeno dajući besplatno geopolitičku pobjedu protivniku Rusiji, pišu Bodo Weber i Valery Perry za EUobserver.com.

Dvoje analitičara pojašnjavaju da bi to “ustvari značilo dogovaranje sa nacionalističkim liderima zemlje na ubrzanom putu ka etnoteritorijalnoj dezintegraciji države – koja ne bi bila mirna”.

Ipak, već vidimo da bi se takav diplomatski udar reklamirao kao postignuće, a ne kao neuspjeh koji se može izbjeći.

Praksa je u diplomatskim pregovorima da se stisne slabija strana dok se ne postigne dogovor.

Ovo je bila misija koja je dovela Angelinu Eichhorst, generalnog direktora diplomatske službe Evropske unije za Evropu, prošle sedmice u Sarajevo, razbjesnivši proevropske i proameričke građane BiH i kreatore politike: udružiti se s američkim izaslanikom Matthewom Palmerom i stisnuti glavne bošnjačke stranke, kao i nenacionalističku opoziciju, da prihvate dogovor o takozvanoj reformi izbornog zakona koja bi pravno i institucionalno produbila etnoteritorijalnu podjelu u Bosni i Hercegovini.

Sve se to dešava u vrijeme najgore krize u zemlji od Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine. Lider bosanskih Srba Milorad Dodik, u dosluhu sa HDZ-om i ohrabren Zagrebom i Beogradom, pojačao je deceniju i po dugotrajni napad na poslijeratni ustavni poredak zemlje, najavljujući dalekosežne korake institucija Republike Srpske ka secesiji tog bh. entiteta.

Najnovija eskalacija nastala je u posljednjih šest mjeseci nakon što su diplomate EU-a i SAD-a na terenu u BiH, uz podršku zvaničnika srednjeg ranga u Washingtonu i Briselu, osmislili međustranačke razgovore o izbornim reformama i takozvanoj “ograničenoj ustavnoj reformi”.

Ti razgovori su imali de facto oblik dogovaranja kako bi se zadovoljile neispunjene nacionalističke agende političkih lidera, prije svega Dragana Čovića, šefa HDZ-a BiH, glavne stranke bosanskih Hrvata, koja želi sačuvati svoj primat među biračima bosanskih Hrvata.

Tadašnji visoki predstavnik EU-a u BiH Valentin Inzko, nakon pritiska EU-a i SAD-a da podrži dogovor koji su posredovali, posljednjeg je dana na funkciji nametnuo je zakon protiv poricanja genocida i veličanja ratnih zločina i zločinaca; potpuno ličan i moralno razumljiv potez, ali bez ikakvog strateškog okvira ili podrške.

Taj potez izazvao je odlazak bosanskih Srba iz državnih institucija.

To je također otežavalo život njegovom nasljedniku, Nijemcu Christianu Schmidtu.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

You May Also Like

Nakon gostovanja na FACE-u objavljene kompromitirajuće fotografije: Ana Jež i Dalibor Pavlović u zagrljaju…

Na pojedinim fotografijama nalaze se Ana Jež i Dalibor Pavlović, a prema…

Po 100 KM za penzionere sa najnižom penzijom

Penzioneri sa područja Bijeljine, koji primaju najnižu penziju, dobiće po 100 KM…

Ejub Ganić poručio: Mladi, ne žurite sa odlaskom iz Bosne

Mi možemo ovu zemlju preporoditi! Zamolio bih mlade da izađu na izbore,…

Objavljeno koliko je u FBiH zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika

Prema podacima Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih u Federaciji prema prebivalištu zaposlenika…