Sporazum o prodaji eskadrile francuskih borbenih aviona Hrvatskoj, potpisan je jučer, drugog dana posjete francuskog predsjednika Emmanuela Macrona toj državi.

Vrijednost eskadrile od 12 korištenih aviona Rafale vrijedan čak milijardu eura, koliko je prošle godine iznosila ukupna robna razmjena dviju zemalja, a kako prenosi Radio Slobodna Europa, zapečaćen je tutnjavom tih aviona nad Zagrebom i ugovorom o strateškom partnerstvu Francuske i Hrvatske.

“Dobivamo najmodernije zrakoplove koji će sigurno utjecati i na vanjskopolitički, sigurnosni i obrambeni karakter Hrvatske… To je game changer. Dobit ćemo sposobnost kakvu do sada nismo imali. Zrakoplovstvo i vojska imat će na raspolaganju avione kakve od juga Njemačke pa do Grčke nema nitko. Možemo biti izvoznici sigurnosti i važan čimbenik stabilnosti na jugoistoku Europe”, izjavio je jučer premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Jasno je da je ovo poruka regiji…Prije svega, čini se, Srbiji koja je, kako je primijetio utjecajni The Economist “u šoping-maniji za oružjem” što se “susjedima ne sviđa”.

U uvodu teksta s kraja oktobra ove godine istaknuta je Vučićeva izjava u kojoj, dok stoji na terasi predsjedničke palače u Beogradu, pokazuje nebodere i poručuje: “Poput feniksa koji raste iz pepela!”

Novinar Economista zaključuje da su ostale države bivše Jugoslavije zabrinute zbog toga što se Vojska Srbije “uzdiže iz pepela” i što njeni vojni avioni nadlijeću prostor u blizini granice s Kosovom.

Nedavno je u feljtonu objavljenom na portalu Radiosarajevo.ba publicista Srđan Šušnica ukazao da je u protekle četiri godine Srbija (“skromna i prezadužena ekonomija, jedna od najsiromašnijih zemalja na evropskoj periferiji) potrošila više od 5 milijardi američkih dolara (USD) za vojne rashode, naoružavanje i modernizaciju vojske i policije, te vojne vježbe. Samo u ovoj tekućoj godini ukupni rashodi za odbranu se procjenjuju na 1,5 milijardi USD.

“I po učestalosti i masovnosti vojnih i pokazno-taktičkih vježbi, parada i javnog izlaganja naoružanja Srbija je lider u regionu”, pisao je Šušnica.

Ova autor je u tom tekstu otišao i korak dalje pa je podvukao “kako nije pitanje da li će, već gdje i kada Vučić upotrijebiti oružje”.

Dok je Crna Gora u NATO-u, njemački mediji su još prošle godine ukazali na “vojnu inferiornost Bosne i Hercegovine u odnosu na susjede”.

Čini se da se, kazano rječnikom sigurnosti i međunarodnih odnosa, u regiji stvara tzv. sigurnosna dilema. Sigurnosna dilema je, inače, naziv za situaciju u kojoj “države, nepovjerljive jedna prema drugoj, poduzimaju mjere radi povećanja razine svoje sigurnosti, ali svaka poteze one druge tumači kao agresivne i usmjerene na ugrožavanje njene vlastite sigurnosti”, te svako povećanje sigurnosti jedne države (a to se stječe povećanjem vojnih snaga, proliferacijom naoružanja i sklapanjem saveza) “druga država koristi izliku da i sama poveća izdvajanja za odbranu”.

Pod patronatom velikih sila, nekada je odnose vojnih snaga u ovoj regiji, i formalno, ali i suštinski, regulirao Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja iz 1996. godine.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Jusuf naručio likvidaciju poznanika za 20.000 maraka

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Jusufa Mevića Juke i…

Forto povećao plaću direktorici Zavoda Belmi Barlov. Zašto?

Iako je još u maju prošle godine Belma Barlov imenovana za v.…

U Bosni i Hercegovini prosječna neto plaća 1.042 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru prošle…

Parlament BiH: Predat zahtjev za nižu stopu PDV-a na određene namirnice

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su danas u…