Jutarnji poslovni sastanak u pidžami, joga u stanu u vrijeme ručka i više vremena za obitelj navečer: Stvarna iskustva većine ljudi koji u vrijeme pandemije koronavirusa rade od kuće imaju malo sličnosti s ovakvom utopijskom i možda pomalo klišeiziranom vizijom.
Nakon godinu i pol dana pandemije, studije i ankete pokazale su različite oblike psiholoških i fizičkih posljedica rada na daljinu.
Jedno je posve jasno: rad od kuće u raznim je dijelovima svijeta dodatno potaknula upravo pandemija.
Broj umrlih i zaraženih od tada se možda smanjio, posebno ondje gdje je procijepljenost veća, no podaci su neumoljivi – stopa zaraze još uvijek je vrlo velika i nismo se vratili na stanje koje je vladalo prije pandemije.
Dosad provedene studije ukazuju na brojne negativne posljedice rada od kuće.
Primjer je Microsoftova studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Human Behavior.
Tehnološki div koji je naručio analizu, na rad od kuće prešao je u ožujku 2020. Studija je analizirala podatke o radu na daljinu i o međusobnoj komunikaciji gotovo 61.000 zaposlenika od prosinca 2019. do lipnja 2020. godine.
Rezultati: Premda su ljudi za vrijeme rada od kuće postali produktivniji, istodobno su patili komunikacija i uobičajena suradnja među raznim odjelima tvrtke.
Točnije, zaposlenici su provodili manje vremena u izravnoj komunikaciji jedan na jedan te su umjesto toga češće koristili e-mail ili tekstualne poruke. Autori studije zaključili su da takav način komunikacije neminovno rezultira osjećajem izoliranosti među zaposlenicima, ali i smanjenom razmjenom informacija, što može negativno utjecati na proizvodnju i inovacije.
Za Hannesa Zachera, industrijskog i organizacijskog psihologa Sveučilišta u Leipzigu, studija pokazuje samo jednu stranu problema.
“Premda Microsoftova analiza nudi prilično negativnu perspektivu, postoji i istraživanje koje pokazuje da zaposlenici mogu pozitivno reagirati na mogućnost rada od kuće, no samo u slučaju da se realizira unutar točno određenih okvira.”
Zacher kaže kako su studije pokazale da su jedan do dva dana rada od kuće tjedno idealni da bi radnici bili zadovoljni i produktivni. U tom bi se slučaju mogle kombinirati dvije vrste komunikacije među radnicima – ona digitalna, ali u ostatku tjedna i njihov izravan razgovor licem u lice.
