Jutarnji poslovni sastanak u pidžami, joga u stanu u vrijeme ručka i više vremena za obitelj navečer: Stvarna iskustva većine ljudi koji u vrijeme pandemije koronavirusa rade od kuće imaju malo sličnosti s ovakvom utopijskom i možda pomalo klišeiziranom vizijom.

Nakon godinu i pol dana pandemije, studije i ankete pokazale su različite oblike psiholoških i fizičkih posljedica rada na daljinu.

Jedno je posve jasno: rad od kuće u raznim je dijelovima svijeta dodatno potaknula upravo pandemija.

Broj umrlih i zaraženih od tada se možda smanjio, posebno ondje gdje je procijepljenost veća, no podaci su neumoljivi – stopa zaraze još uvijek je vrlo velika i nismo se vratili na stanje koje je vladalo prije pandemije.

Dosad provedene studije ukazuju na brojne negativne posljedice rada od kuće.

Primjer je Microsoftova studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Human Behavior.

Tehnološki div koji je naručio analizu, na rad od kuće prešao je u ožujku 2020. Studija je analizirala podatke o radu na daljinu i o međusobnoj komunikaciji gotovo 61.000 zaposlenika od prosinca 2019. do lipnja 2020. godine.

Rezultati: Premda su ljudi za vrijeme rada od kuće postali produktivniji, istodobno su patili komunikacija i uobičajena suradnja među raznim odjelima tvrtke.

Točnije, zaposlenici su provodili manje vremena u izravnoj komunikaciji jedan na jedan te su umjesto toga češće koristili e-mail ili tekstualne poruke. Autori studije zaključili su da takav način komunikacije neminovno rezultira osjećajem izoliranosti među zaposlenicima, ali i smanjenom razmjenom informacija, što može negativno utjecati na proizvodnju i inovacije.

Za Hannesa Zachera, industrijskog i organizacijskog psihologa Sveučilišta u Leipzigu, studija pokazuje samo jednu stranu problema.

“Premda Microsoftova analiza nudi prilično negativnu perspektivu, postoji i istraživanje koje pokazuje da zaposlenici mogu pozitivno reagirati na mogućnost rada od kuće, no samo u slučaju da se realizira unutar točno određenih okvira.”

Zacher kaže kako su studije pokazale da su jedan do dva dana rada od kuće tjedno idealni da bi radnici bili zadovoljni i produktivni. U tom bi se slučaju mogle kombinirati dvije vrste komunikacije među radnicima – ona digitalna, ali u ostatku tjedna i njihov izravan razgovor licem u lice.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Pet razloga zbog kojih je dobro jesti kiseli kupus

Kiseli kupus je neizostavna namirnica na stolovima zimi. On je izvor brojnih…

Badem keksići

Veoma ukusni keksići sa bademima. Sastojci: – 150 g brašna – 125…

Kad posao postane najvažniji: Možda ste radoholičar, a ovo su navike koje to otkrivaju

Naučnici kažu kako ovisnost o poslu iz dana u dan postaje sve…

Saznajte da li ste pod velikim stresom uz pomoć jednostavnog trika

Premda su naši mozgovi ”snažni” i moćni, objašnjavaju naučnici, istovremenu su i…