BIH

Putovanje s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu moguće već sljedeće godine?



Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu stupiće na snagu nakon što prođe proceduru ratifikacije u državnim parlamentima svih šest zemalja regiona, što bi se trebalo dogoditi 2023. godine, izjavila je generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.

Ministri vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Srbije, usaglasili su 21. oktobra tri sporazuma o mobilnosti koja je, u okviru Berlinskog procesa, koordinisalo Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), među kojima je glavni sporazum o kretanju s ličnom kartom.

Očekuje se da tri sporazuma – o slobodi kretanja s ličnom kartom, o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, doktore dentalne medicine i arhitekte – budu potpisana na samitu šefova država i vlada u okviru Berlinskog procesa 3. novembra u glavnom gradu Njemačke.

Vizna liberalizacija između BiH i Kosova

Usaglašavanju verzije dokumenta prethodile su skoro dvije godine intenzivnih pregovora, a kako je najavljeno, ovim sporazumom ruši se posljednji preostali “vizni zid” u regionu.

“Zid je podjela, što je suprotno od saradnje. Rušenje posljednjeg zida viznog režima na Zapadnom Balkanu znači mnogo za građane. Jer, ukidanje viza sa sobom nosi prednosti i to najviše na dva nivoa. Prvenstveno znači bolju ekonomsku i političku saradnju i poboljšava kontakte među ljudima”, poručila je Bregu.

Jedan od sporazuma koji treba biti potpisan uključuje dogovor o slobodnom kretanju s ličnim kartama i ukidanju postojećeg viznog režima između Bosne i Hercegovine i Kosova.

Bosna i Hercegovina je, osim Srbije, jedina zemlja u regionu koja ne priznaje nezavisnost Kosova i jedina zemlja u regionu koja s Kosovom ima vizni režim. Kosovo je 2014. godine Bosni i Hercegovini uvelo recipročne mjere na vizni režim, nakon što BiH nije ukinula vize za građane Kosova. Te mjere stvorile su velike probleme građanima dviju zemalja i onemogućile slobodno kretanje.

Bosna i Hercegovina je prošle godine izdala 107 viza za državljane Kosova, dok je broj odbijenih zahtjeva bio dvostruko viši (283), rekla je Begu.

“Nažalost, zbog ovog velikog zida i viznog režima u regionu, broj prijava građana Kosova koji su željeli posjetiti BiH, ili se tamo sastati sa svojim prijateljima, je drastično opao zbog vize. U 2018. skoro 1.500 građana Kosova podnijelo je zahtjev za vizu za Bosnu i Hercegovinu, dok je prošle godine taj broj opao na oko 400”, rekla je Bregu.

To je, smatra Bregu, dovoljan primjer da se objasni zašto je ukidanje viznih barijera u regionu veoma važno kako bi se poboljšala povezanost u regionu, produbila ekonomska integracija i povećali kontakti među ljudima.

“Znam da vizna liberalizacija između BiH i Kosova, odnosno sloboda kretanja s ličnim kartama nije isto što i liberalizacija viznog režima Kosova s Evropskom unijom, ali i dalje vjerujem da je to ključna politika i to je jedan od tri sporazuma koji će lideri potpisati u okviru Berlinskog procesa”, rekla je Bregu.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je 27. oktobra informaciju o potrebi potpisivanja tri sporazuma o slobodnom protoku ljudi u okviru Berlinskog procesa te je dalo saglasnost na prijedloge tri sporazuma. Saglasnost je dan kasnije dalo i Predsjedništvo BiH. Nakon potpisivanja, sporazumi će biti upućeni u proceduru usvajanja i ratifikacije međunarodnih ugovora, u skladu s propisima Bosne i Hercegovine.

Tri koraka do implementacije

Bregu je istakla da, iako je procedura ratifikacije međunarodnih ugovora u BiH komplikovanija u odnosu na druge države, u Sarajevu ne očekuje probleme.


Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

NAJNOVIJE

To Top