Imate li simptome bolesti perifernih arterija moguće je da će vam biti potreban dodatni medicinski tretman. To mogu biti lijekovi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka, za snižavanje krvnog tlaka i kolesterola te za kontrolu boli i drugih simptoma.
Čimbenici koji povećavaju rizik od razvoja bolesti perifernih arterija uključuju pušenje, dijabetes, pretilost (indeks tjelesne mase veći od 30), visoki krvni tlak, visok kolesterol, starenje (osobito nakon 50 godine života) te porodična historija bolesti perifernih arterija, bolesti srca ili moždanog udara.
Ljudi koji puše ili imaju dijabetes su zbog smanjenog protoka krvi pod najvećim rizikom od razvoja bolesti perifernih arterija, prenosi Mayo Clinic.
Kod bolesti perifernih arterija dolazi do suženja u žilama i smanjuje se dotok krvi u udove, uglavnom u noge, i to zbog nakupina masnih naslaga u arterijama. Takva suženja, osim što rade probleme u nogama, mogu smanjiti i dotok krvi u srce i mozak. Ako uočite neke od niže spomenutih promjena na nogama, možda ne bi bilo loše da posjetite doktora.
U Mayo Clinic napominju kako liječenje bolesti perifernih arterija ima dva glavna cilja:
Kao prvo, važno je promijeniti neke životne navike kako bi rizik od razvoja komplikacija bio što manji. Na primjer, ako pušite – prestanite s tim ili bolujete li od dijabetesa, držite ga pod kontrolom. Također, hranite se zdravo, redovito vježbajte, otopite višak kilograma i pokušajte živjeti pod što manje stresa.
Postoje i zahvati na krvnim žilama koji pomažu – angioplastika i aterektomija.
– Ateroskleroza je sužavanje i zadebljanje arterija, i razvija se godinama bez da uzrokuje simptome. Može se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela. Ukoliko se pojavi u blizini srca govorimo o koronarnoj arterijskoj bolesti, ukoliko se pojavi primjerice u nogama govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti. Sužavanje i zadebljanje arterija događa se zbog nakupina masnog materijala, kolesterola i drugih supstanci na zidovima krvnih žila. Ove naslage nazivamo plak. Puknuće plaka može dovesti do srčanog ili moždanog udara.
Prema nekim procjenama, oko 17,5 miliona ljudi u svijetu premine od kardiovaskularnih bolesti svake godine, a 80 posto se odnosi na stanovnike zemalja sa srednjim i niskim dohotkom. Kardiovaskularne bolesti uglavnom su uzrokovane aterosklerozom – promjenama, oštećenjima i naslagama na stijenkama arterija.
– Svaka bolest srca, vaskularne bolesti mozga odnosno bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolesti (npr. moždani udar). Kontrola čimbenika rizika kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i kontrola krvnog tlaka mogu smanjiti rizik od navedenih bolesti.
