Povišena tjelesna temperatura najčešće znači da je negdje u tijelu prisutna infekcija ili upala. Na ovaj se način tijelo brani i pokušava održati organizam zdravim.

Normalna tjelesna temperatura je različita kod muškaraca i žene, a mijenja se i s godinama. Ona iznosi između 36°C i 37°C. Temperatura se može mjeriti ispod pazuha, oralno u ustima, na čelu, u uhu ili rektalno kod male djece.

Kako dolazi do povišene tjelesne temperature?

Hipotalamus je dio u mozgu zaslužan za kontrolu tjelesne temperature. Na pojavu infekcije, bolesti ili drugog uzroka visoke temperature, hipotalamus stavlja tijelo na višu temperaturu, a onda nastaje drhtavica i znojenje koja je znak da se nešto događa u tijelu. Blago povišena temperatura je zapravo reakcija imunološkog sustava na bakterije, viruse ili druge patogene u tijelu.

Povišenu temperaturu u tijelu prati i niz drugih simptoma kao što su glavobolja, umor, drhtavica, preznojavanje, slabost i dehidracija. Na visinu tjelesne temperature utječu i način mjerenja, vrijeme dana kada se mjeri, je li osoba tjelesno aktivna, kvaliteta spavanja, ali i menstruacija te ovulacija kod žena kada je temperatura blago povišena. Tjelesna temperatura je ujutro nešto niža, dok je navečer povišena.

Kako mjeriti temperaturu?

Temperatura se najčešće mjeri digitalnim toplomjerom ili timpaničnim kojim se mjeri temperatura u uhu. Toplomjer je potrebno lagano isprati vodom i sapunom te ga pobrisati prije korištenja. Nakon što se pokrene stavlja se ispod pazuha, dok kod oralnog mjerenja, toplomjer se stavlja ispod jezika i usta su zatvorena za vrijeme mjerenja.

Toplomjer se vadi nakon što se čuje zvuk koji označava da je temperatura izmjerena. Temperatura ispod pazuha bit će niža za pola stupnja od one mjerene oralnim putem. Ipak, najtočniji iznos imat će oralno ili rektalno mjerenje.

Temperatura je samo jedan od simptoma određenih stanja koja se događaju u tijelu. Temperatura može trajati manje od tjedan dana ili više.

Povišenu temperaturu uzrokuju:

⦁ infekcije (gripa, upala pluća, upaljeno grlo, viroza)
⦁ reumatoidni artritis
⦁ neki lijekovi
⦁ opekline od sunca
⦁ sunčanica
⦁ dehidracija

Djeca od šest mjeseci starosti pa do pete godine života mogu imati febrilne konvulzije koje izazivaju grčenje i napadaje te povišenu temperaturu. Iako izgleda opasno, ovi napadaji u većini slučajeva neće ostaviti posljedice na dijete. Potrebno je posjetiti liječnika kako bi se otkrio razlog povišene temperature, a kada konvulzija traje dulje od pet minuta potrebno je nazvati hitnu medicinsku službu.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

You May Also Like

Jestivo sjemenje puno vitamina E

Bademi su veoma hranjivi i bogati zdravim mastima, antioksidantima, vitaminima i mineralima.…

Mnogi COVID pacijenti možda zauvijek izgube čulo mirisa

Mnogi od onih koji su prebolovali COVID-19 suočili su se tokom bolesti…

Stručnjakinja za veze otkrila jedini slučaj kad žena treba platiti račun na prvom spoju

Prvi spojevi mogu biti dovoljno neugodni i bez nepisanog bontona ko šta…

Kako pomoći djeci da se riješe straha od mraka

Djeca se vrlo često bore sa spavanjem zbog košmara i ružnih snova.…