Iako su, sudeći po statističkim podacima, u proteklom periodu rasle plate u BiH, njeni građani su, po iznosima koji im liježu na tekuće račune, još na začelju regionalne tabele.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna isplaćena neto plata za septembar 2021. godine iznosila je 1.006 KM, što pokazuje nominalan rast za mršavih 1,9 odsto u odnosu na decembar 2020. godine.

Takođe u septembru, prosječna neto plata u Sloveniji iznosila je 1.210 evra ili konvertovano u našu valutu – 2.360 maraka.

Očekivano, mnogo kaskamo i za prosjekom u Hrvatskoj, gdje se, takođe u septembru, u prosjeku zarađivalo 7.108 kuna, odnosno 1.846 maraka.

U Srbiji još nisu izračunali iznos plata za posmatrani mjesec, ali jesu za avgust, kada se zarađivalo 64.639 dinara, ili 1.075 maraka.

I građanima Crne Gore, kada je o platama riječ, gledamo u leđa, pošto je u toj državi prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru iznosila 533 evra (1.039 KM). Uz to, crnogorske vlasti planiraju smanjenje poreskog opterećenja rada uz neutralan efekat na budžet, a ciljaju na povećanje plata, spoljne konkurentnosti i izvoza.

“Najniža cijena rada po ovom modelu je 450 evra”, najavio je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić, dok je crnogorski ministar finansija Milojko Spajić rekao da se očekuje da će do kraja 2022. godine prosječna plata otići na 700 evra.

Borac za zaštitu prava potrošača iz Mostara Marin Bago ističe da više nije samo pitanje kolika nam je plata, već šta se njome može kupiti.

“Mi čitavu platu potrošimo na hranu. To nema nigdje. Nijemac će potrošiti 35% jedne plaće za hranu za čitavo domaćinstvo, a ovdje se potroši čitava. To je taj problem – odnos cijena i plaća”, kaže Bago, inače predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

Prema njegovim riječima, drugi problem je taj što u evropskim zemljama građani ne plaćaju brojne troškove u potrošačkoj korpi, jer to pokriva država, što u BiH nije slučaj.

“Kod nas država ne pokriva maltene ništa. Dakle, šta mi dobijamo od poreza koje plaćamo? Dobijamo vrlo malo. Šta to država može učiniti da iznos potrošačke košarice bude manji? Mi plaćamo sve, pa i topli obrok djeci, sport i tako dalje, a ne bi to trebalo da plaćamo. Mi nismo samo potrošači, već i finansijeri, vlasnici proračuna. To je naš novac”, naglašava Bago u izjavi za “Nezavisne novine”.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da vlasti svih nivoa nisu iskoristile priliku da poprave stanje. Radnici se, ističe, odlučuju na odlazak van granica BiH, a kada se bude pravio presjek nakon svih ovih posljednjih dešavanja, brojke o onim koji su otišli biće ogromne.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

You May Also Like

Potvrđena optužnica protiv bivše ministrice u Vladi KS Amele Dautbegović

Općinski sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv bivše…

Mlada Slovenka umrla nakon vakcinisanja Johnson&Johnson

Mlada Slovenka umrla je od posljedica moždanog udara manje od dvije sedmice…

Anketa: Da li bi stupili u brak s osobom druge vjere?

Bosna i Hercegovina od pamtivijeka važi za zemlju koja je oličenje multietičnosti.…

U saobraćajnoj nesreći kod Kiseljaka poginuo pješak

U mjestu Višnjica Polje kod Kiseljaka večeras se dogodila saobraćajna nesreća u…