U Bosni i Hercegovini u pendemiji je povećan broj slučajeva nasilja u porodici posebno nad ženama i djecom zbog čega je bitna podrška žrtvama, kako nevladinih organizacije tako i institucija države.

Aleksandra Petrić, izvršna direktorica Fondacije Udružene žene Banja Luka, u razgovoru za Fenu pojašnjava da na početku pandemije, od marta kad je u BiH proglašeno vanredno stanje zbog virusa korona, to i nije bilo baš vidljivo čak je bio i smanjen broj poziva na SOS telefone i zahtjeva za smještaj u sigurnu kuću. Ali to je bilo zbog, kako kaže, nemogućnosti žrtava da kontaktiraju mehanizme podrške jer su bile zatvorene u kućama sa počiniocima nasilja.

I nakon lockdowna bilježi se, kaže, povećan broj ubistava žena kao žrtava nasilja u porodici u Bosni Hercegovini, u odnosu na prošlu godinu. Prošle godine bilo je sedam ubistava u cijeloj godini, dok je u 2021. isti broj zabilježen u prvih šest mjeseci. To, kako je kazala, govori da se situacija u vezi nasilja u porodici, uopće nasilje prema ženama i djeci, usložnjava.

– To su ekstremni slučajevi nasilja, a obavezu podrške žrtvama moraju preuzeti svi, kako nevladine organizacije koje vode specijalizovane servise tako i država – kazala je Petrić.

Naglašava podršku što je nevladine organizacije, koje vode specijalizovane servise, imaju od resornog državnog ministarstva i Agencije za ravnopravnost spolova BiH i karakterizira to kao prepoznavanje njihovog dugogodišnjeg rada, stručnosti, zalaganja i podrške ženama i djeci žrtvama nasilja.

U okviru Fondacije Udružene žene Banja Luka, od 2007. godine djeluje sigurna kuća za žene i djecu žrtve nasilja u tom gradu. Kapacitet Sigurne kuće u Banjoj Luci je 24 osobe, a prosječno ih godišnje imaju 30 do 50. Petrić ističe da je zakonski predviđeno da žrtve u sigurnoj kući borave šest mjeseci, a njihov boravak može se produžiti za još toliko u slučaju krivičnog procesa protiv počinioca nasilja.

U sigurnim kućama sve je prilagođeno potrebama žrtve. Tako je, osim sigurnog smještaja, žrtvama omogućena i kompletna podrška u smislu individualnih i grupnih psiholoških terapija, podrška u kontekstu socijalizacije i oporavka od nasilja i medicinska njega.

– Mi pratimo žene, i nakon što napuste sigurnu kuću. Pomažemo im u potrazi za poslom, kontaktiramo društveno odgovorne kompanije, pokušavamo pronaći posao za njih. Borimo se za njihovo pravo na socijalno stanovanje, a po novom zakonu u RS one su tu prepoznate kao kategorija. Imamo kliijentica koje se deset godina vraćaju kod nas – kazala je.

Bez obzira na direktnu servisnu podršku traže, kako je kazala, da se i zakoni prilagođavaju potrebama žrtava, to je dugotrajan i spor proces. Rade, kao organizacija, na tome jer žrtvama i treba podrška nakon izlaska iz sigurne kuće.

– Po našim statistikama, oko 70 posto žrtava vraća se u nasilnu zajednicu i taj ciklus se ponavlja. Imali smo čak i slučaj da je majka bila u sigurnoj kući, potom je i kćerka također bila žrtva nasilja. Nasilje se prenosilo generacijama. Mi se borimo protiv toga i pokušavamo im pomoći da se osamostale, oslobode nasilja. To se najbolje može postići ekonomskom samostalnošću žrtve i njihovom rehabilitacijom, da se mogu same izdržavati i da ne ovise od počinioca nasilja – naglasila je.

Petrić pojašnjava da Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske regulira da entitetski budžet ‘pokriva’ 70 posto troškova rada sigurne kuće, a 30 posto je na nivou lokalnih zajednica. Zadovoljni su entitetskom podrškom. Već duže se, kaže, sredstva planiraju, a lociraju sigurnim kućama po javnom pozivu.

Dio novca iz lokalnih zajednica ovisi od njihovih budžeta što često, ističe Petrić, otežava pristup žena i djece koje su u potrebi da se smjeste u sigurnu kuću jer se to vrši po rješenju centara za socijalni rad, a sve lokalne zajednice nemaju iste finansijske mogućnosti.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Jusuf naručio likvidaciju poznanika za 20.000 maraka

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Jusufa Mevića Juke i…

Forto povećao plaću direktorici Zavoda Belmi Barlov. Zašto?

Iako je još u maju prošle godine Belma Barlov imenovana za v.…

U Bosni i Hercegovini prosječna neto plaća 1.042 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru prošle…

Parlament BiH: Predat zahtjev za nižu stopu PDV-a na određene namirnice

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su danas u…