Iako u Bosni i Hercegovini postoji na stotine obilježja stradalim tokom proteklog rata, broj neobilježenih objekata zatočenja, masovnih grobnica i stratišta je znatno veći, te ih preko pola decenije mirovni aktivisti Inicijativom “Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja” čuvaju od zaborava, piše Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH).

Više od 25 godina nakon završetka rata brojne lokacije stradanja u BiH nisu zvanično obilježene. Porodice, bivši logoraši i udruženja žrtava nailaze na mnoge probleme u pokušaju da označe takva mjesta u državi u kojoj se spomenici gotovo uvijek prave većinskom narodu na određenoj lokaciji ili kao inat drugima.

Dok vrijeme prolazi i mnogi od njih neće dočekati da se obilježi mjesto na kom su zlostavljani oni ili njihovi najmiliji, a kako bi ih sačuvali od zaborava, neformalna grupa mirovnih aktivista uz podršku Centra za nenasilnu akciju (CNA) obilježila je više od 120 lokacija širom BiH u znak solidarnosti sa žrtvama i u cilju promocije istine o ratnim zločinima.

Tokom 17. akcije obilježena su mjesta zatočenja, mučenja i stradanja osoba različitih nacionalnosti u Bugojnu – nekadašnji motel “Akvarijum”, marksistički centar, salon namještaja “Slavonija”, BH Banka, Gimnazija te osnovna škola “Vojin Paleksić”. Na području Igmana i Trnova obilježeni su hoteli “Mrazište” i “Treskavica”.

Aktivistima se na obilježavanju hotela “Akvarijum” u Bugojnu pridružio i bivši logoraš Vahid Karagić, koji je tu bio zatvoren. Kaže da su tih 11 dana, koliko je bio zatvoren tu u ljeto 1993., za njega bili “pakao”.

“Tu sam doživio što nisam mogao nikad zamisliti, bez obzira koliko čitate literature i ponašanje ljudi da može toliko ljudski um biti destruktivan, to samo može onaj ko je prošao”, kaže Karagić, dodavši da je tu bilo zatvoreno više od 40 osoba, među kojima su bile žene, djeca i ljudi stariji od 60 godina.

Veoma mu je značajno obilježavanje i evidentiranje ovakvih mjesta zbog istine.

Za zločine nad Bošnjacima u ovom objektu do danas je izrečena samo jedna presuda kojom je Slavko Šakić, nakon što je priznao krivicu pred Sudom BiH, osuđen na osam godina i šest mjeseci zatvora.

Tamara Zrnović, članica CNA i Inicijative “Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja” (ONMS), ističe da aktivisti obilježavaju samo ona mjesta koja nemaju nikakvo spomen-obilježje da govori o tome šta se na toj lokaciji dešavalo. Tokom same akcije, kako pojašnjava, osjećaji su različiti.

“Ima toliko emocija, tebe adrenalin nosi, ti dolaziš na neku lokaciju i tebi je u startu cilj da obilježiš na neki način, da ne izazoveš nešto ružno i negativno i onda u jednom trenutku se tebi javi taj osjećaj – pa šta se tu dešavalo, pa da li je moguće da je neko zaustavio autobus, izveo 20-30 civila, uz jedno brdo gore, našao prirodnu jamu, pobio te ljude i bacio. Da li je moguće da je neko u jednom podrumu, u jednoj prostoriji držao ljude civile, zlostavljao, premlaćivao, silovao?”, kaže ona.

I za Gorana Timotija, predsjednika Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnovo, istina o ovakvim mjestima trebala bi biti upisana u historiju.

“Što se tiče porodica i same naše organizacije i preživjelih ljudi koji su preživjeli strahote logora na bilo kojoj strani, bilo to srpska strana, bošnjačka ili hrvatska, veoma je bitno da se mapiraju mjesta stradanja kako bi došli do pravih činjenica”, kaže Timotija koji je prisustvovao obilježavanju hotela “Treskavica” i “Mrazište”.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Jusuf naručio likvidaciju poznanika za 20.000 maraka

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Jusufa Mevića Juke i…

Forto povećao plaću direktorici Zavoda Belmi Barlov. Zašto?

Iako je još u maju prošle godine Belma Barlov imenovana za v.…

U Bosni i Hercegovini prosječna neto plaća 1.042 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru prošle…

Parlament BiH: Predat zahtjev za nižu stopu PDV-a na određene namirnice

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su danas u…