U proteklih deset godina u Bosni i Hercegovini su pokrenute brojne investicije za izgradnju postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda. Zahvaljujući tome 25 posto otpadnih voda se pročisti u Bosni i Hercegovini i kao takva se može ispuštati u vodotoke. Međutim, u posljednje vrijeme se pojavio problem zbrinjavanja mulja koji nastaje prilikom pročišćavanja. 

Zbrinjavanje mulja koji nastaje procesom prečišćavanja otpadnih voda postaje sve veći problem za lokalne zajednice koje su izgradile postrojenja za prečišćivanje otpadnih voda. Razlog tome je nepostojanje strategije upravljanja muljem.  

“Nažalost, ovaj problem je ostavljen za rješevanje kasnije i sada je to problem koji je ostavljen operaterima, odnosno vodovodima i komunalnim javnim preduzećima kao i opštinama i gradovima koji su uveli proces prečišćavanja. Umjesto da budu nagrađeni time što su među prvima u Bosni i Hercegovini riješili pitanje otpadnih voda, oni su, praktično, kažnjeni”, rekla je Aida Jusufhodžić, članica Aquasan mreže u BiH. 

Kantonalni ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a Adnan Alagić prilikom izgradnje prečišćivača otpadnih voda u Bihaću u tom trenutku bio je uposlenik JP Vodovod Bihać i kaže da se znalo da će stvaranje i odlaganje mulja kasnije biti problem.  

“Raspisan je natječaj i izabran je konsultant koji je trebao u potpunosti implementirati projekt. Šta znači implementirati projekt? Sve faze koje trebaju biti kod prečišćavanja otpadnih voda do ispuštanja vode u recipijent, u ovom slučaju to je vodotok Une, da ta voda zadovoljava svojom kvalitetom da se može ispustiti u vodotok i da se zbrine kruti otpad”, navodi Alagić. 

Mulj iz prečišćivača otpadnih voda ne mora nužno biti otpad i ne mora nužno predstavljati problem. 

“Moramo napraviti strategiju kojom će se prije svega napraviti analiza tog problema: kojim količinama, kojim kvalitetima otpadnog mulja se radi i onda na osnovu tehničkih, ekonomskih i okolišnih procjena odabrati najbolje tehničko riješenje”, rekla je Vesna Muslić, predsjednica Aquasan mreže u BiH. 

Nova postrojenja, kao što je prečišćivač otpadnih voda, zahtijevaju i financijska sredstva za održavanje. 

“Građani nisu platili financijsku cijenu, ali plaćaju opasnost da taj mulj, koji ne znamo kakav je, nije zbrinut i da on može lako doći i u vodotok Une. Mislim da je situacija zabrinjavajuća”, dodaje Alagić. 

Zemlje u Evropskoj uniji na različite načine zbrinjavaju mulj kao što je spaljivanje ili upotrebljavanje mulja u poljoprivredi. Rješenja postoje, a ovo pitanje, kako su rekli predstavnici Aquasan mreže u BiH, mora biti sistemski riješeno na državnom i entitetskom nivou.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Jusuf naručio likvidaciju poznanika za 20.000 maraka

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Jusufa Mevića Juke i…

Forto povećao plaću direktorici Zavoda Belmi Barlov. Zašto?

Iako je još u maju prošle godine Belma Barlov imenovana za v.…

U Bosni i Hercegovini prosječna neto plaća 1.042 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru prošle…

Parlament BiH: Predat zahtjev za nižu stopu PDV-a na određene namirnice

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su danas u…