Ljudi koji većim unosom mliječnih masti imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti od onih s niskim unosom, prema novom istraživanju.
Međunarodni tim naučnika proučavao je potrošnju 4.150 60-godišnjaka u Švedskoj, zemlji s jednim od najvećih svjetskih nivoa proizvodnje i potrošnje mliječnih proizvoda, mjerenjem nivoa određene masne kiseline u krvi koja se uglavnom nalazi u mliječnoj hrani, piše CNN.
Stručnjaci su zatim pratili kohortu u prosjeku 16 godina kako bi promatrali koliko je njih imalo srčane, moždane i druge ozbiljne posljedice u cirkulaciji, a koliko je njih umrlo.
Nakon statističkog prilagođavanja za druge poznate faktore rizika od kardiovaskularnih bolesti, uključujući dob, prihod, način života, prehrambene navike i druge bolesti, istraživači su otkrili da su oni s visokim nivoom masnih kiselina – što ukazuje na visok unos mliječnih masti – imali najmanji rizik kardiovaskularnih bolesti, kao i povećan rizik od smrti iz svih uzroka.
Tim je potom potvrdio ove nalaze u drugim populacijama nakon što je kombinirao švedske rezultate sa 17 drugih studija u kojima je sudjelovalo gotovo 43.000 ljudi iz SAD-a, Danske i Velike Britanije.
Vodeći autor Kathy Trieu, istraživačica s George Instituta, rekla je da je konzumacija nekih mliječnih proizvoda, posebno fermentiranih, ranije bila povezana s dobrobitima za srce.
Mliječni proizvodi bogati su hranjivim tvarima
Ovo istraživanje sugerira da smanjenje mliječnih masti ili potpuno izbjegavanje mliječnih proizvoda možda nije najbolji izbor za zdravlje srca-
Brian Power, predavač na Odsjeku za zdravstvene i nutricionističke nauke na irskom Tehnološkom institutu Sligo, rekao je da nas studija ohrabruje da preispitamo ono što mislimo da znamo o hrani i bolestima.
Podaci ukazuju na korelaciju, a ne na uzročnu vezu
Alice Lichtenstein, direktorica i viša naučnica u Laboratoriji za kardiovaskularnu prehranu Univerziteta Tufts, rekla je za CNN da je njezina najveća briga što se rezultati studije mogu protumačiti tako da sugeriraju da će svi punomasni mliječni proizvodi smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dodajući da većina podataka ne podržavaju konzumiranje punomasnih mliječnih proizvoda radi smanjenja rizika od KVB-a.
Rekla je da su podaci studije pokazali da je grupa s najvećim biomarkerom unosa mliječnih proizvoda imala, između ostalog, značajno niži BMI, da su bili fizički aktivniji, da su imali nižu stopu pušenja, nižu stopu dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, viši nivo obrazovanja, veći unos povrća, voća i ribe, te manji unos prerađenog mesa – dakle, i veća kvaliteta prehrane – svi faktori povezani s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
