Dejtonski mirovni sporazum, koji je okončao četverogodišnje razarajuće ratno stanje i donio mir u BiH, parafiran je na današnji dan 1995. godine. Dugotrajni pregovori vođeni su u američkoj bazi “Wright-Patterson”.

Među prisutnima na potpisivanju Dejtonskog sporazuma bio je i Met Džozef (Matt Joseph), gradski izaslanik i jedan od članova Organizacionog odbora. U razgovoru za “Avaz” povodom 26 godina od parafiranja mirovnog sporazuma, Džozef je istakao da je trenutna kriza prirodan rezultat stvari koje i ranije nisu bile kako treba.

Na današnji dan prije 26 godina potpisan je Dejtonski mirovni sporazum kojim je okončana krvava četverogodišnja agresija na BiH. I sada, toliko godina kasnije, BiH se suočava s najvećom krizom od Dejtona?

– Da, istina je. Ali mislim da je ova kriza, nažalost, prirodan rezultat onoga što je prije išlo po zlu. I ovo je još jedna ilustracija zašto je Dejtonski sporazum napisan da traje 5 godina. Napisan je tako da se brzo zamijeni. I ovih 26 godina pokazalo je sve nedostatke toga. Dakle, imate “lidere” koji iskorištavaju situaciju, iskorištavaju podjele, kako bi konsolidovali vlastitu moć ili novac. A Ustav je manjkav, treba ga mijenjati. Ne vjerujem da se neko neće složiti s tim. Pitanje je kako, naravno. I kao gradski čelnik, mislim da morate razgovarati sa ljudima kako biste shvatili koji je sljedeći korak. I to bi bio moj recept.

O krizi je detaljno pisao novi visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u svom prvom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a. Vjerujem da ste svjesni činjenice da u posljednjih nekoliko mjeseci član Predsjedništva Milorad Dodik blokira rad državnih institucija?

– To je veliki problem. To je problem prije svega sistema, kada jedna osoba može tako blokirati cijelu situaciju. To je znak da nešto nije u redu sa Ustavom. Deblokiranje institucija će biti težak posao. Ali reći ću ovo. Na svakodnevnom nivou, ljudi iz BiH sa kojima dolazim u kontakt, kada organiziraju svadbe, kada je praznik, svi u komšiluku slave zajedno, svi se okupljaju za posebne prilike. Nije ih briga ko je koje nacionalnosti, njima je svejedno čija vlada šta blokira, pa mi to daje nadu da postoji put naprijed. Sada je teško od komšija koji zajedno večeraju doći do funkcionalne vlade. Te podjele na vrhu ne odražavaju pravu situaciju na terenu. I vidio sam to vlastitim očima.

Milorad Dodik najavljuje i povlačenje iz Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Čak najavljuje i ponovno uspostavljanje Vojske RS?

– Dodik je bio veoma jasan, čak je bio bestidan u vezi toga. Veoma sam sretan što su SAD i EU više uključene u cijelu situaciju. Ja lično mogu govoriti u ime SAD. Posljednjih par godina bili smo zaokupljeni stvarima u vlastitoj zemlji, ali se moramo ponovo angažirati u BiH. Posljednjih nekoliko sedmica naši brojni predstavnici su posjetili zemlju. Činjenica da nam se EU pridružuje je veoma važna. I to je dobar znak.

Milorad Dodik sve vrijeme spominje i traži povratak originalnom Dejtonskom mirovnom sporazumu. Pored zaustavljanja rata, šta je bio cilj prvobitnog Dejtona?

– Iskreno da vam kažem, on kada pominje ove stvari, izgleda kao da otima prvobitnu namjeru. Namjera je bila okončanje rata, prije svega, naravno, ali druga namjera je bila da se zemlja pokrene na putu demokratije i uspjeha. Jasno je da to nije ono što on želi da uradi. On otima prvobitnu namjeru za svoje potrebe. Njegova vizija originalnog Dejtonskog mirovnog sporazuma nema nikakve sličnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom koji poznajemo i potpisan ovdje u Dejtonu.

Vjerujem da ste upoznati sa činjenicom da se u posljednjih nekoliko mjeseci čak i riječ rat često spominje?

– Ovo je naravno užasno. I dovoljno je loše što se to dešava u bilo kojoj zemlji, u bilo kom društvu. Ali da se s tom rječju tako lako razbacuje u zemlji u kojoj je tako mnogo ljudi tako nedavno traumatizirano. To vuče, kao što znate, sve asocijacije, kojih se niko ne želi sjećati. A to je posebna vrsta zla. To je pogrešno, to je zlo. To je situacija koja nije trebala da se desi, odgovorni lideri to ne bi dozvolili.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Jusuf naručio likvidaciju poznanika za 20.000 maraka

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Jusufa Mevića Juke i…

Forto povećao plaću direktorici Zavoda Belmi Barlov. Zašto?

Iako je još u maju prošle godine Belma Barlov imenovana za v.…

U Bosni i Hercegovini prosječna neto plaća 1.042 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru prošle…

Parlament BiH: Predat zahtjev za nižu stopu PDV-a na određene namirnice

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su danas u…