Model kompjuterskog nasumičnog odabira lica koja traže posao u Njemačkoj unio je nesigurnost, a šalterskim birokratama u diplomatskim predstavništvima u šest zemalja Balkana za koja važe ova pravila donio viši nivo urednosti i komfora, piše Al Jazeera Balkans.

„Jesu li ti sin i snaha dobili termin za vizu za Njemačku?“

„Nisu još, taman su trebali da idu, ali su im uveli nekakvu lutriju, k’o Bingo petkom. Samo se bojim da će iz Ambasade stizati odgovori tipa ‘više sreće drugi put’“.

Komentar jednog zabrinutog oca zbog „magičnog doboša“ koji je od 1. decembra nekako neočekivano uvela Ambasada Njemačke u Sarajevu opisuje opći dojam šoka kod bosanskohercegovačkih građana koji su sebe već vidjeli na šengenskoj granici.

Njemačka kao dobitna kombinacija sada će ovisiti od zakona vjerovatnoće i sreće, a nestrpljivi mladi ljudi u novom sistemu žrijebanja vide uglavnom neplanirani porez na optimizam koji ih je doskora držao sa visokim nivoom serotonina.

‘Bubanj’ za najbrojniji nekvalificirani kadar

Njemački „loto“ sa radnim vizama samo „na prvu“ podsjeća na američku lutriju za useljenike. Model kompjuterskog nasumičnog odabira lica koja traže posao u ovoj zemlji unio je kod njih nesigurnost, a šalterskim birokratama u njemačkim diplomatskim predstavništvima u šest zemalja Balkana za koja važe ova pravila (Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) donio viši nivo urednosti i komfora. Doduše digitalni način odabira kandidata za razgovore za vize donio je i višak elektronske komunikacije i druge sitnice.

Da ne bude zabune, njemačka Savezna vlada uvela je od 1. januara 2021. godine u sklopu do tada važećeg tzv. pravila za Zapadni Balkan novo pravilo kao produženu polugu postojećeg koje će vrijediti do kraja 2023. godine kako bi i nakon 2020. godine omogućila državljanima pomenutih šest balkanskih država privilegiran pristup njemačkom tržištu rada. Naravno, osnovni preduslov za vizu je dobijanje dozvole Savezne agencije za rad.

U novom pravilu koje je izazvalo „potres“ detaljno su, zbog velikog interesa za vizama, razrađene kategorije spajanje sa porodicom i zapošljavanje putem listi za čekanje, s tim da je posljednja uputa iscrpno u svim detaljima, kako to radi germanska funkcionalnost, obradila zapošljavanje nekvalificiranog kadra koje njemački poslodavci i najviše traže.

„Za sve ostale kategorije (stručni kadar s priznatom kvalifikacijom, medicinski tehničari, stručni kadar u okviru ubrzanog postupka za stručni kadar, stručni kadar s visokom stručnom spremom, Plava karta EU, ljekari, stomatolozi, farmaceuti, IT zanimanja bez diplome, studenti, stipendisti, stručno obrazovanje, priznavanje stečenog obrazovanja, zapošljavanje na riječnim brodovima, viza u svrhu traženja posla kao i u svrhu traženja mjesta za obavljanje stručnog obrazovanja, Au-Pair-zapošljavanje, volontiranje, šengenske vize) termini se dodjeljuju direktno, što znači da su termini za podnošenje zahtjeva za vizu u sistemu slobodni za zakazivanje. Vrijeme čekanja na termin u ovim kategorijama iznosi po pravilu 1-2 sedmice. U periodu pojačane potražnje za terminima (npr. počeci studiranja ili stručnog obrazovanja) vrijeme čekanja na termin može da iznosi 2-4 sedmice“, objašnjavaju u njemačkoj „diplomatskoj kući“.

Krajišnik Dževad A. kao nekvalificirani kadar već je sebe vidio u nekom njemačkom „frankfurtu am majn“, no ispriječio se „doboš“.

„Iako sam već bio dobio termin u Ambasadi, sada je to pusta želja i sada ću čekati da me izvuku ‘iz bubnja’. Znači, ako me kojim slučajem izvuku u decembru, to je ‘puna šaka brade’ i to bi onda značilo da ću dobiti termin u januaru kada ću steći pravo da predam dokumentaciju. Ako me sreća ne pomiluje, onda sve ide ispočetka, jer se sve registracije koje nisu dobile termin storniraju i ide opet ‘Jovo nanovo’ preko tog njihovog kompjuterskog generatora, a to je za mene isto kao Lutrija kada se izvlači Bingo“, razočaran je Dževad A.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Jusuf naručio likvidaciju poznanika za 20.000 maraka

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Jusufa Mevića Juke i…

Forto povećao plaću direktorici Zavoda Belmi Barlov. Zašto?

Iako je još u maju prošle godine Belma Barlov imenovana za v.…

U Bosni i Hercegovini prosječna neto plaća 1.042 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru prošle…

Parlament BiH: Predat zahtjev za nižu stopu PDV-a na određene namirnice

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su danas u…