Zagreb, Sarajevo, Barcelona: tri grada i gotovo trideset godina ljudskog života povezala je katalonska umjetnička skupina Cultura i conflicte dokumentarnim filmom i predstavom “Kao da je netko još uvijek u šumi”, prikazanima prošlog tjedna u Zagrebačkom kazalištu mladih. “Quan acaba una guerra?” Kada završava rat, pitaju se katalonski umjetnici na svojoj web-stranici. Kako za koga. Film i predstava su o ljudima za koje rat nikad nije prestao: za neke zato što su u ratu izgubili život, poput 25-godišnjeg katalonskog fotografa Jordija Pujola Puentea.

Za druge, zato što jesu živi, kao što su žive junakinje ovog filma i predstave, žene silovane u ratu u Bosni i Hercegovini i njihova djeca. Jedna od njih je Nevenka, Hrvatica iz Posavine koju su silovali srpski vojnici. Kad su je katalonski umjetnici zamolili da je snime dok se šeće obližnjom šumom, zaustavila se nakon par koraka. “Kao da je netko još uvijek u šumi”, rekla je. Ne, nije prošlo.

Premijeru su imali lani, na 25. godišnjicu Daytonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, u Katalonskom narodnom kazalištu u Barceloni. Na drugom kraju Evrope, širom Katalonije, predstava “Kao da je netko još uvijek u šumi” (Encara hi ha algú al bosc) izvedena je više od 50 puta. U Zagreb su došli iz Sarajeva pa produžili za Ljubljanu.

Katalonska skupina koja kulturu vidi kao sredstvo društvene promjene primijenila je postupak kakvim se koriste našoj publici poznati veliki europski kazališni redatelji Milo Rau, Falk Richter, Pippo Delbono ili skupina Rimini Protokoll, redom snažno politički angažirani autori, uz predstavu obično rade i film. Katalonci su detaljno istražili temu, od prikupljenih svjedočenja napravili predstavu i dokumentarni film. Rau i Richter često još objave knjigu, Katalonci su priredili izložbu i edukativni program za škole, jer oni ratna silovanja u BiH promatraju u kontekstu patrijarhalnog muškog nasilja nad ženama: nastalo je u vremenu i ljudskim naporom može se iskorijeniti.

Ugrubo, postoje dvije vrste umjetnosti: jedna, koja vas se ne tiče, recimo filmovi o spletkama na dvorcu kralja Artura, kojima se odajete da biste pobjegli od svakodnevice. I druga, koja vas se itekako tiče, u odnosu na koju su svakodnevni problemi kamilica u koju se sklanjate u bijegu od istinskih pitanja i nezaliječene traume. Eskapizam i angažman, larpurlartizam i dodir s drugim čovjekom. “Ne, nismo mi heroji, heroji su ove žene koje ste gledali na filmu”, otklonio je svaki trag umjetničke taštine Erol Ileri na tribini nakon što je 9. studenoga u Zagrebačkom kazalištu mladih prikazan dokumentarni film “Kao da je netko još uvijek u šumi”, koji su režirali Ileri i novinarka Terese Turiere-Puigbò.

Cultura i conflicte od 2018. do 2020. provela je intenzivno novinarsko istraživanje, s više putovanja u BiH i mnogo sati razgovora s preživjelima silovanja i djecom rođenom iz prisilnih trudnoća, danas dvadesetpetogodišnjaka. Sukob s roditeljima ključan je za odrastanje osobe. Kako je to kad znaš da ti je biološki otac ratni zločinac, a da si ti rezultat najveće patnje u životu žene koja te rodila? Procjenjuje se da je u ratovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu silovano od 25 do 50 hiljada žena. Oko 4000 njihove djece živi s teškom tajnom svojeg porijekla.

Silovanje kao oružje rata jedan je od rijetkih, ako ne i jedini, preostali tabu iz rata devedesetih, pišu katalonski autori. Haški sud prvi je u povijesti silovanje proglasio ratnim zločinom i zločinom protiv čovječnosti, no do Hrvatske, BiH, Srbije i Kosova teško se to probija. Ovog ljeta je u bolnici u Osijeku umro Pero Vincetić (53) iz Orašja zvani Pero Konj: u Hrvatskoj je godinama uživao slobodu od optužnice iz BiH za silovanja i sadističko iživljavanje nad 80-ak ratnih zarobljenika u Orašju i Donjoj Mahali.

Maria Tunde Benković i Marko Benković hrabro su svjedočili kako je Vincetić silovao Mariju: i ništa, to nije bilo dovoljno našem pravosuđu da se pokrene. Rijetko koji silovatelj završi pred sudom: Milica u filmu i predstavi izgovara imena pripadnika HVO-a koji su je silovali u logoru HVO-a u Posavskoj Mahali: Marijan Brnjić, Martin Barukčić, Ilija Jurić, braća Pavo i Ilija Glavaš. Pet puta je išla u Sarajevo svjedočiti: samo jedan je osuđen, iako su ih teretile i druge žene za silovanje. Ni on nije u zatvoru, kaže Milica.

Predstava i film dva su samosvojna djela, koja koriste različite umjetničke strategije. Film se temelji na dokumentarnim svjedočenjima Nevenke, Melihe i Milice, tri žene žrtve ratnog silovanja u Bosni i Hercegovini. Možda ste već nešto čuli o toj temi, možda znate više, ali film je izniman jer pruža dubok uvid u ono što su te žene preživjele. I pogotovo zato što daje glas djeci ratnog silovanja: Alen, Lejla Damon i Ajna Jusić, svatko od njih ima drugačiju strategiju za provlačenje kroz bolne odrednice identiteta.

I tu je autor neprimjetan, čini vam se da je Nevenka i režirala film i svime upravljala, a naknadno su Katalonci dosnimili i umontirali scene šume pod snijegom. Film je pun nevjerojatno lijepih scena prirodnih ljepota, kontrast bosanskih brda pod snijegom i razložnih ispovijesti djece rata slama srce.

Predstava pak štiti svoje protagonistice i protagoniste, tako što govore kroz glumce, zaštićeni licem i tijelom druge osobe. Dok je film neposredna, dokumentarna priča o silovanim ženama Bosne i njihovoj djeci, odlučnoj da slome stigmu i okove traume, dotle predstava šire zahvaća i temu ratnih silovanja stavlja u kontekst patrijarhalnog muškog nasilja nad ženama, a rat u Bosni i Hercegovini povezuje s Katalonijom i nama današnjima.

”Predstava, dokumentarni film i fotografska izložba omogućuju nam da različitim jezicima za različitu publiku objasnimo još jedno zatvoreno poglavlje u povijesti Evrope: nekažnjivost, šutnja, tijelo žena kao teritorij osvajanja, odlučnost i ustrajnost za ostvarivanjem pravde, borba protiv stigme i pogled novih generacija koje nastoje vratiti dostojanstvo svojim majkama u društvu koje okreće glavu”, poručuju autori.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

You May Also Like

Nakon gostovanja na FACE-u objavljene kompromitirajuće fotografije: Ana Jež i Dalibor Pavlović u zagrljaju…

Na pojedinim fotografijama nalaze se Ana Jež i Dalibor Pavlović, a prema…

Po 100 KM za penzionere sa najnižom penzijom

Penzioneri sa područja Bijeljine, koji primaju najnižu penziju, dobiće po 100 KM…

Ejub Ganić poručio: Mladi, ne žurite sa odlaskom iz Bosne

Mi možemo ovu zemlju preporoditi! Zamolio bih mlade da izađu na izbore,…

Objavljeno koliko je u FBiH zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika

Prema podacima Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih u Federaciji prema prebivalištu zaposlenika…