Ugledni politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije Kurt Basiner (Bassuener) u razgovoru za „Avaz“ govorio je o posljednjim Dodikovim udarima na državu, reakcijama zapadnih država te utjecaju Rusije na odnose u našoj zemlji.

Milorad Dodik već mjesecima blokira državne institucije BiH i najavljuje jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti. Koliko mislite da će biti istrajan u svom projektu?

– Mislim da postoji dubok osjećaj samozadovoljstva u mnogim sredinama – u zapadnim prijestonicama, ali i među mnogim građanima BiH – u vezi s Dodikovim namjerama. Važno je zapamtiti da je posljednjih 15 godina dosljedno nagrađivan, uspjevši u velikoj mjeri oslabiti državu uz minimalan međunarodni otpor. Mislim da je ozbiljan i zapravo je, vjerovatno, iznenađen što je otišao toliko daleko, a da nije naišao na jasan otpor EU i SAD. Bilo je samo pet članica EU koje su izrazile volju da provedu restriktivne mjere EU protiv Dodika. Prema pismu sekretara Blinkena, čini se da sankcije zvuče kao uvjetna prijetnja.

Koliko Rusija stoji iza Dodikovih poteza?

– Rusija je dosljedno podržavala Dodikove eskalacije. Moskva može samo imati koristi od realiziranja njegove agende, jer to pokazuje slabost i neodlučnost Zapada na pragu NATO-a i EU, uprkos njihovoj dominantnoj strukturnoj poziciji u BiH.

Kako ocjenjujete reakcije ključnih zapadnih zemalja na Dodikove poteze?

– Mislim da su ga posjete zvaničnika SAD BiH, koji se nikako nisu suprotstavili Dodiku, mogle samo ohrabriti. U BiH su ciljevi Izborni zakon i ustavna reforma. Dakle, pažnja u Čoletovoj (Chollet) posjeti bila je usmjerena na to, ne na Dodika. Čini se da oni vjeruju u zabludu da, ako zadovolje Čovića, onda će Federacija biti jedinstvenija u suprotstavljanju Dodiku. To je vjerovanje zarobljeno u vremenskoj iskrivljenosti.

Zašto je prvi cilj Izborni zakon, a ne zaustavljanje Dodika?

– U prvom redu, strahuju od prijetnje Čovića i Dodika da će bojkotirati ili spriječiti opće izbore 2022. godine. Misle da bi to bio dokaz poraza zapadne politike ovdje, iako ja mislim da je ona već propala. Mislim da je računica SAD i EU da su ti lideri već poznati igrači, na njih mogu izvršiti pritisak (antikorupcijske mjere, itd.), a to bi jamčilo njihovu pacifikaciju. Mislim da je to izuzetno cinično.

U kojoj mjeri Kristijan Šmit (Christian Schmidt) uopće ima sposobnost djelovanja u trenutnim okolnostima?

– Mislim da je njegova izjava o bonskim ovlastima “u ladici“ za cilj imala naglasiti da ih ima i da će ih koristiti. No, s obzirom na politiku EU i SAD, kao i nedostatak međunarodne prisilne sile u BiH, teško je biti uvjeren da će ih primijeniti.

Koliko je stvarna prijetnja oružanih sukoba u BiH?S

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Jusuf naručio likvidaciju poznanika za 20.000 maraka

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Jusufa Mevića Juke i…

Forto povećao plaću direktorici Zavoda Belmi Barlov. Zašto?

Iako je još u maju prošle godine Belma Barlov imenovana za v.…

U Bosni i Hercegovini prosječna neto plaća 1.042 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru prošle…

Parlament BiH: Predat zahtjev za nižu stopu PDV-a na određene namirnice

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su danas u…