Naučna istraživanja su pokazala da redovita umjerena do žešća fizička aktivnost tijekom tjedna slično djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sistema kao umjerena do žešća fizička aktivnost u sklopu jednog do dva dana – obično vikendom, prenosi index.hr
I kod “vikend vježbača” i u onih koji su redovito vježbali tijekom tjedna zamijećen je manji rizik od srčanog udara, fibrilacije atrija, zatajenja srca i moždanog udara, pokazali su rezultati studije objavljeni u JAMA Trusted Sourceu.
Istraživači su podsjetili da preporuka za fizičku aktivnost iznosi oko 150 minuta umjerene do žešće tjelesne aktivnosti sedmično. Željeli su ustanoviti ima li razlika u zdravstvenoj dobrobiti kod dviju skupina vježbača – osoba koje su umjerenu do žestoku fizičku aktivnost sažele u dva dana u sedmici (takozvani vikend vježbači) i onih koji su ravnomjernije rasporedili svoju fizičku
Da bi napravili preciznu usporedbu, u studiju su uključili i grupu vježbača čija je fizička aktivnost iznosila manje od 150 minuta tjedno. Ova skupina nije dosegnula prag preporučene tjedne tjelovježbe i stoga se smatrala neaktivnom.
U studiji je sudjelovalo gotovo 90.000 ljudi od prosječno 63 godine.
Svi su sudionici tjedan dana nosili akcelerometre na zglobovima da bi se ustanovio nivo njihove fizičke aktivnosti.
Istraživači su na temelju količine aktivnosti sudionike klasificirali kao vikend vježbače, one koji redovito vježbaju preko tjedna i neaktivne.
Grupu vikend vježbača činilo je oko 42 posto ispitanika, 24 posto ih je bilo u skupini koja redovno vježba, a 33.7 posto ih je ocijenjeno neaktivnima. Naučnici su pri analizi podataka uzeli u obzir faktore poput životne dobi, stepena obrazovanja i pušenja.
Dobrobit, nakon 6 godina praćenja, je bila gotovo ista.
NPokazalo se da je rizik za razvoj srčanog infarkta u odnosu na fizički neaktivne osobe bio za 35 posto manji kod svakodnevno aktivnih a 27 posto manji u vikend vježbača.
Rizik od razvoja fibrilacije atrija i zatajenja srca u objema grupama bio je isti – 20 do 27 posto manji.
Slični su rezultati otkriveni i u osoba koje su sedmično prosječno vježbale oko 230 minuta.
Autor studije dr. Shaan Khurshid iz Demoulas centra za srčane aritmije u Općoj bolnici Massachusetts za Medical News Today pojasnio je da rezultati upućuju na to da su i obrazac aktivnosti vikend vježbača i ujednačeniji obrazac tjedne aktivnosti povezani sa sličnim smanjenjem rizika od srčanog udara, zatajenja srca, fibrilacije atrija i moždanog udara u usporedbi s neaktivnim pojedincima.
Čini se da je za poboljšanje zdravlja krvožilnog isistema važna ukupna aktivnost, a ne njezin raspored.
Dr. John Bahadorani, interventni kardiolog u Institutu za kardiovaskularno zdravlje Medicinskog centra Saddleback u kalifornijskom Laguna Hillsu, koji nije sudjelovao u studiji, za MNT je istaknuo ključne prednosti vježbanja i fizičke aktivnosti.
– Vježbanje je ključno za zdravlje kardiovaskularnog sustava jer pozitivno utječe na srce i krvne žile. Redovita tjelesna aktivnost jača srčani mišić, snižava krvni pritisak, smanjuje loš holesterol (LDL), a povećava dobar holesterol (HDL).
Istodobno pomaže i u održavanju zdrave težine, poboljšava cirkulaciju krvi i sposobnost organizma da učinkovito koristi kisik, rekao je.
Ovo je samo još jedan primjer dobro utvrđenog saznanja da je u treningu redovnost kudikamo najbitniji faktor.
Svako najbolje zna svoje tijelo i kadar je sebi odrediti kad i koliko će trenirati. Najvažnije od svega je od treninga stvoriti zdravu naviku a ne obavezu.
