Krvni ugrušak je polučvrsta masa krvnih stanica koje su se stisnule zajedno (i ujedno moja najveća paranoja). Kada imate ozljedu poput posjekotine ili ogrebotine na koži, trombociti i proteini u vašoj plazmi (tekući dio krvi) stvaraju ugrušak preko ozljede kako bi zaustavili krvarenje. I dok krvni ugrušci mogu pomoći u sprječavanju prekomjernog krvarenja, mogu biti štetni kada se formiraju unutar vaših krvnih žila (kao što su arterije i vene).
Krvni ugrušak koji se formira unutar arterije ili vene naziva se tromb. Tromb može djelomično ili potpuno blokirati protok krvi do okolnih tkiva. Kada se krvni ugrušak odvoji od mjesta gdje se prvotno razvio i putuje na drugo područje, naziva se embolija.
Krvni ugrušci mogu se razviti gotovo bilo gdje u tijelu, uključujući ruke i noge, mozak, bubrege, srce, pluća i trbuh. Ovisno o tome gdje krvni ugrušak blokira protok krvi ili gdje se kreće u tijelu, može biti opasan i potencijalno opasan po život. Srećom, krvni ugrušci su često spriječivi, a postoji nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste smanjili rizik od njih, piše yahoo.com.
Krvni ugrušci mogu zahvatiti bilo koga, ali neki ljudi imaju veći rizik od drugih. Znati jeste li u riziku od krvnih ugrušaka jedan je od najvažnijih koraka koje možete poduzeti kako biste ih spriječili. Najčešći faktori rizika za krvne ugruške uključuju:
Dob: Stariji odrasli stariji od 65 godina vjerojatnije će razviti krvne ugruške jer starenje može utjecati na zdravlje vaših krvnih žila i na to kako krv lako teče kroz vaše vene.
Spol: Općenito, osobe muškog spola imaju veći rizik od krvnih ugrušaka. Međutim, osobe ženskog spola imaju veće šanse za dobivanje krvnog ugruška kada raste razina estrogena tokom trudnoće ili uzimanja hormonalnih kontraceptiva ili hormonske nadomjesne terapije nakon menopauze.
Medicinski uvjeti: Neke medicinske bolesti povezane su s pretjeranim zgrušavanjem krvi (medicinski poznato kao hiperkoagulacija) i povećanim rizikom od krvnih ugrušaka. Ti uvjeti uključuju rak, dijabetes, aterosklerozu (vrstu bolesti srca), vaskulitis (upala krvnih žila), zatajenje srca, atrijsku fibrilaciju (nepravilan rad srca), pretilost i metabolički sindrom.
Sjedilački način života: Dulje vrijeme nepokretnost, kao što je ležanje na odmoru ili tijekom dugih letova ili vožnji automobilom, usporava protok krvi i povećava rizik od krvnih ugrušaka.
Pušenje: Upotreba duhana mijenja površine vaših trombocita, čineći ih sklonijima lijepljenju i stvaranju ugrušaka. Također oštećuje unutrašnjost krvnih žila, povećavajući rizik od krvnog ugruška.
Hirurgija ili trauma: Velika operacija, posebno abdominalna, koljena ili kuka, i traumatične ozljede (npr. prometna nesreća ili padovi) mogu ozlijediti krvne žile i uzrokovati stvaranje krvnih ugrušaka.
Lijekovi: Određeni lijekovi koji mogu utjecati na funkciju vaših krvnih žila, poput hormonske nadomjesne terapije, liječenja raka i hormonalnih kontraceptiva, mogu povećati rizik od krvnih ugrušaka.
Imati bliskog člana obitelji s historijom krvnih ugrušaka može vas učiniti podložnima razvoju krvnih ugrušaka. Neki nasljedni uvjeti, koji nastaju zbog mutacija (promjena) gena koje utječu na faktore zgrušavanja krvi, mogu povećati vaš rizik od krvnih ugrušaka. Sljedeći uvjeti povezani su s većim rizikom od krvnih ugrušaka:
Faktor V Leiden: Vrsta genetske mutacije koja ima veći od prosječnog rizika od krvnih ugrušaka, posebno krvnih ugrušaka koji se razvijaju u nogama (tromboza dubokih vena) i embolija koji putuju na druga područja tijela, poput pluća. Ovo se pojavljuje kod otprilike 5% ljudi europskog porijekla.
Mutacija prothrombin 20210: Također poznata kao mutacija faktora II, ova stanja uzrokuje abnormano visoke razine prothrombina – proteina koji pomaže zgrušavanju krvi. Oko 2% do 4% ljudi europskog porijekla i 0,4% afričkog porijekla ima ovu mutaciju.
