Školska fobija nije posebna dijagnoza, već klinički entitet koji uključuje anksioznost i izbjegavajuće ponašanje povezano s odlaskom ili boravkom u školi, koje se može javiti bilo kada tokom školovanja. Najčešće se radi o separacijskoj ili socijalnoj anksioznosti u djece i adolescenata.

Strah od loših ocjena, sukoba s drugovima iz razreda, strah od greške ili ukora od nastavnika, čak i jedan od ovih problema može nepodnošljivo otežati školski život djeteta. Emocionalno osjetljiva djeca često imaju glavobolje, bolove u stomaku i mučninu. Dijete ne ide u školu zato što doživljava pravi strah. Često se ne radi toliko o strahu od škole koliko o strahu od napuštanja kuće.

To je obično strah od odvajanja od roditelja, za koje je anksiozno dijete vezano. Školska fobija počinje nejasnim pritužbama na školu ili nevoljnošću da je pohađa, a može se manifestirati da se pravi simptomi jave kasnije. U početku su to prilično nespecifični simptomi za fobiju u vidu glavobolje, bola u stomaku, mučnina, vrtoglavica, a može se javiti i bol u leđima.

Ali tada emocionalno i fizičko stanje djeteta postaje takvo da ne može ići u školu. Kao rezultat toga dijete zaostaje u učenju, pada mu prosjek ocjena, gube se kontakti s prijateljima.

Postoje i razlozi izazvani emocionalnim stanjem djeteta kao što su bolest, odvajanje od roditelja, kao i sukobi između učenika i nastavnika, a, ako dijete nema vještinu da savlada stresne situacije i zastoje, to može povećati njegovu anksioznost i završiti suzama ili izljevima bijesa.

Događa se i obrnuto, djeca postaju letargična, apatična. U ovom slučaju često je neophodna dugotrajna psihoterapija, a osim nje i drugi načini tretmana. Uz pomoć muzičke, likovne i plesno-pokretne terapije, na grupnim sastancima ili zajedničkim ekskurzijama, djeca se lakše nose sa svojim emocionalnim problemima.

U liječenju je potreban multidisciplinaran pristup koji uključuje saradnju psihijatra i/ili psihologa, roditelja, stručnih uposlenika škole, ljekara, a, prema potrebi, i centra za socijalnu skrb. Roditelji često dovode djecu kod psihijatra samo ako je dijete izostalo iz škole nekoliko mjeseci. Ali to je velika greška. Što prije dijete dobije stručnu pomoć, veća je vjerovatnoća da će se situacija za mališana brzo popraviti. Preporuka je da dijete više nagrađujete i da ga pohvalite za svaki uspjeh.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Badem keksići

Veoma ukusni keksići sa bademima. Sastojci: – 150 g brašna – 125…

Pet razloga zbog kojih je dobro jesti kiseli kupus

Kiseli kupus je neizostavna namirnica na stolovima zimi. On je izvor brojnih…

Kad posao postane najvažniji: Možda ste radoholičar, a ovo su navike koje to otkrivaju

Naučnici kažu kako ovisnost o poslu iz dana u dan postaje sve…

Jestivo sjemenje puno vitamina E

Bademi su veoma hranjivi i bogati zdravim mastima, antioksidantima, vitaminima i mineralima.…