MAGAZIN

Kako je Aleksandra Prijović ‘pomela‘ konkurenciju svojim nastupima? Koja je njena tajna?



Zanimljiv osvrt na megauspjeh folk pjevačice Aleksandre Prijović za Promociju BB napisala je Lana Martinjak, PR i vlasnica diskografske kuće Bonton Music.

Ni jedan YouTube ili streaming trending ne dočaravaju uspjeh tako eksplicitno kao deseci hiljada ljudi koji plaćaju ulaznicu da bi uživo vidjeli i čuli svog miljenika. Zašto je Aleksandri uspjelo što nikome prije nije i zašto domaći pjevači ne obaraju rekorde posjećenosti megadvorana?

Teško je tražiti objašnjenje isključivo analizom marketinškog miksa koji je, sudeći po rezultatu prodaje Aleksandrinih koncerata, objedinio kvalitetan proizvod prilagođen ciljanoj publici, dobro pogođenu distribuciju odnosno doseg do publike, pravilno usmjerenu promociju i dobro kreiranu cijenu. Do odgovora možda dovede kratka analiza njene dosadašnje karijere i odnosa medija prema muzici u Srbiji naspram drugih država regiona.

Aleksandra je od 2017. do 2023. godine objavila 30-ak singlova, otprilike 5 godišnje. To je jako puno i za svjetske okvire, pogotovo kada se uzme u obzir iznimno skupa produkcija videospotova koji prate svaku pjesmu. Skupa je i muzička produkcija koja svaku njenu pjesmu pozicionira upravo tamo gdje je njen tim ciljao – u klubove koji donose nemalu zaradu pjevačima koji ih pune.

Većina se muzičara fokusira na radijska i televizijska emitiranja koja donose pristojnu zaradu, ali nemjerljivu s finansijskim dobitkom od koncerata koji su već davno prešli granice Balkana. Naime, ex-YU dijaspora ogromno je tržište koje raširenih ruku dočekuje popularne muzičare, a oduvijek su najbolji prolaz imali pjevači narodne, folk i zabavne muzike.

Aleksandra Prijović je jednostavno ‘poharala‘ Zagrebom i Sarajevom proteklih dana

Folk pop izvođačima, kao što je Prijović, radio i TV nisu najvažniji emitivni mediji. Oni napadaju s YouTubea i streaming platformi kojima je okrenuta mlađa publika koja pohodi klubove i sluša glazbu preko streaming servisa. Najveći dio promotivnih aktivnosti za projekt Arena odvijao se agresivno na internetskim kanalima – YouTubeu i društvenim mrežama – jer je dobra procjena bila da su oči ciljane publike usmjerene ka dolje, na mobitele, a jumbo plakati i TV reklame su van njihova vidokruga.

Novije domaće muzike u atraktivnim terminima na televiziji gotovo i nema, kao ni glamuroznih televizijskih showova u kojima bi glazbenici mogli predstaviti svoje nove pjesme, dok u susjednoj državi, čiji muzičari kod nas redovito zauzimaju vrhove trendinga, sve vrvi od takvih formata koji nude – kratko i jasno – zabavu, piše Martinjak.

– Mnogobrojne srbijanske televizijske kuće i portali prate svaki korak svojih glazbenika od kojih na taj način stvaraju zvijezde, pa ne moraju muku mučiti s pitanjem o kome će pisati i izvještavati. Prate ih na aerodromima, na probama za koncerte, pred ulazom u TV studio, konstantno intervjuiraju, stvaraju scenu. Svaki hrvatski pjevač koji usporedno radi na oba tržišta može posvjedočiti o različitom tretmanu koji dobiva od naših i njihovih medija, dodala je

U ‘komšiluku‘ se mnogo više ulaže u muzičke izvođače

Domaća medijska indiferentnost prema muzici smanjuje interes publike za vlastitu glazbenu scenu, što ne pogoduje nikome, pogotovo mladim umjetnicima koji se tek trebaju nametnuti. Jedna mlada zvijezda kojom mediji svakih nekoliko godina prezasite javni prostor pa onda svima počne ići na živce je loša praksa, a, nažalost, na vidiku nema nekog mlađeg tko bi uskoro mogao ugroziti Aleksandrin rekord. 

– Jedine hrvatske zvijezde koje se trenutno mogu odvažiti raditi koncerte u velikim dvoranama su muzičari koji 20 i više godina hitovima grade svoj identitet, zaključuje.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

NAJNOVIJE

To Top