Euforija zbog bojkota odlučivanja u institucijama Bosne i Hercegovine počela je slabiti. Zvaničnici iz entiteta Republika Srpska su do sada nekoliko puta morali popustiti, svjesni da su u slijepoj ulici. No, činjenica je i da će Milorad Dodik pronaći način da to strancima predstavi kao “znak dobre volje”.

Nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo zakonsku zabranu negiranja genocida, iz RS-a su reagovali tako što su njegov zakon proglasili nevažećim na prostoru entiteta, zatim su donijeli odluku o neodlučivanju u državnim institucijama, a što je Milorad Dodik već jednom pokušao uoči pandemije.
Tada je razlog za neučestvovanje zvaničnika iz RS-a u odlučivanju u institucijama BiH bila odluka Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu, međutim kako su se i u BiH pojavili prvi slučajevi zaraze koronavirusom, Dodikova taktika pala je u zaborav.

Ovaj put je njegov plan uspio da zaživi, međutim čini se da su sada već mnogi političari iz RS-a shvatili da to nije provodivo. Zbog toga je očigledno i osmišljen novi plan prijenosa nadležnosti s države na entitet, koji bi Dodika trebalo da održi na vlasti i sljedeće 2022. godine.

Od nedolaženja na posao do odlučivanja “zarad dobrobiti RS-a”

Dokaz o tome da dolazi do neke vrste popuštanja blokade institucija je to što su se ministri i parlamentarci s vremena na vrijeme počeli pojavljivati na radnom mjestu, ali i raditi i odlučivati. Mnogi od njih se više mjeseci nisu pojavili u institucijama, kao ni sam Dodik, koji je bojkotovao da uopšte dođe u Predsjedništvo na sjednicu. Međutim, sada se i Dodik pojavljuje na sjednicama, kao i članovi Vijeća ministara i delegati u Parlamentu BiH.

Prvi put su institucije privremeno deblokirane kada je Vijeće ministara u septembru donijelo odluku o privremenom finansiranju. Da ova odluka nije donesena, hiljade zaposlenih u državnim institucijama bi ostalo bez plata. Dodik je pokušao smiriti Srbe najavom da će im isplaćivati plate iz Republike Srpske no shvativši da za to nema ni zakonskih ni finansijskih mogućnosti, hitno je zakazana sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj su, pritisnuti činjenicom da nema drugog rješenja za isplatu plata, “za” glasali i SNSD-ovi ministri.

Vijeće ministara je nakon toga u nekoliko navrata ponovo uspjelo usvojiti određene odluke, a na sjednici održanoj prije nekoliko dana su utvrdili Prijedlog međunarodnog sporazuma između BiH i EU o učešću naše države u programu Unije Horizon Evropa. Riječ je o programu finansiranja Evropske unije za istraživanje i inovacije u raznim oblastima kao što su klimatske promjene i slični naučni ciljevi.

Za ovo su glasali i ministri iz SNSD-a koje Narodna skupština RS-a obavezuje da ne učestvuju u odlučivanju osim ukoliko je to u interesu Republike Srpske. Ukoliko će na ovu posljednju usvojenu odluku, kao što su na prethodne, ministri gledati kao na nešto za šta su glasali, jer od toga korist ima i narod RS-a, onda je ideja bojkota u potpunosti obesmišljena. Činjenica je da oni ne bi glasali protiv interesa Srba ni s blokadom ni bez blokade, s obzirom na to da dolaze iz RS-a i da je poenta njihovog glasanja i inače interes ovog entiteta.

Kao šlag na tortu u dokazivanju teze da su zvaničnici iz ovog entiteta polako krenuli u deblokadu institucija je sjednica Doma naroda Parlamenta BiH, koja je održana prije dva dana, a na koju su delegati iz Kluba srpskog naroda, ne samo došli, nego i glasali “za” HDZ-ove zaključke koji su se odnosili na usaglašavanje izbornog modela i pozivanje na dijalog.

Jedan od nedavnih događaja koji je također produkt pojavljivanja ministara iz RS-a u Vijeću ministara BiH je otvaranje zajedničkog graničnog prijelaza sa Srbijom i mosta na Drini kod Zvornika. Tada je ministar prometa i komunikacija BiH Vojin Mitrović najavio da će doći do relaksacije situacije. On je, govoreći o odlučivanju u Vijeću ministara, rekao: “Stanje će se promijeniti. Vidjet ćete, vrlo brzo”.

Ne sjedati s Dodikom za sto je najsigurnija opcija?

Osim što je cijeli ovaj haos dijelom u službi preuranjene predizborne kampanje SNSD-a, u službi je i samom Miloradu Dodiku, koji jednostavno želi prijetnjama postići određeni cilj. Taj cilj sigurno nije ukidanje Inzkovog zakona, kao što to tvrde Dodikove figure u državnim institucijama, zbog toga što je i on sam svjestan da je takav cilj krajnje nerealan, ali i neljudski.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Jusuf naručio likvidaciju poznanika za 20.000 maraka

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Jusufa Mevića Juke i…

Forto povećao plaću direktorici Zavoda Belmi Barlov. Zašto?

Iako je još u maju prošle godine Belma Barlov imenovana za v.…

U Bosni i Hercegovini prosječna neto plaća 1.042 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru prošle…

Parlament BiH: Predat zahtjev za nižu stopu PDV-a na određene namirnice

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su danas u…