Prije 78 godina obnovljena je državnost Bosne i Hercegovine, a državljani naše zemlje 25. novembra obilježavaju najvažniji datum u historiji domovine. Država je to s kontinuitetom imena, granica i društva. Iako izranjavana, preživljava nacionalističke projekte.

Na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, 25. novembra 1943. godine, usvojena je Rezolucija tog tijela u kojoj je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih.

Na zasjedanju je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene granice iz vremena srednjovjekovne Bosne, a BiH je definisana kao ravnopravna republika Jugoslavije. Odluka ZAVNOBIH-a je ozvaničena na Prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu.

Kontinuitet življenja

Tuzlanski historičar i univerzitetski profesor Sead Selimović u razgovoru za Klix.ba kaže da kontinuitet življenja na ovom prostoru postoji još od najstarijih vremena. Srednji vijek, kako navodi, je neupitan, jer je Bosna tada imala sve elemente države – društvo, granice i teritoriju. Podsjeća da je ona bila banovina kao jedna od najznačajnijih država na južnoslavenskom prostoru, a poslije toga stekla je status kraljevine, što govori o njenom rangu i snazi u to doba.

“Ona je u Srednjem vijeku bila jedna od najznačajnijih država u jugoistočnoj Evropi i taj kontinuitet se nastavlja i dalje. U vrijeme osmanlijske uprave Bosna je imala status najveće administrativno-teritorijalne jedinice u Osmanskom carstvu i riječ je o ejaletu, gdje se ponovo zadržava bosanski naziv. Bio je to jedini ejalet koji je imenom asocirao na Srednji vijek, dok je od 1865. postao vilajet”, podsjeća Selimović.

U vrijeme Austro-Ugarske vladavine zadržane su iste osobenosti državnosti Bosne, a predstavljala je treću zemlju unutar monarhije, nakon Austrije i Mađarske. Prema Selimovićevim riječima, ona je u tom periodu ušla u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, sačuvavši svoj teritorijalni integritet do 1929. godine.

“Tada je cijela kraljevina Jugoslavija podijeljena na devet banovina. Također, na tom putu zabilježili smo teritorijalni diskontinuitet BiH, jer je ona kao takva bila uključena u devet banovina, a koje su formirane u četiri. Interesantno je da su dvije imale sjedište u BiH i to Vrbaska s centrom u Banjoj Luci i Drinska u Sarajevu, dok je izvan BiH bila u Splitu kao Primorska i na Cetinju kao Zetska”, ističe tuzlanski historičar.

Meta dva velikodržavna projekta

Unutar Kraljevine Jugoslavije i srpsko-hrvatskih odnosa, 1939. godine otvoreno je pitanje rješenja hrvstskog položaja, a Bosna se našla na meti dva velikodržavna projekta, odnosno velike Hrvatske i velike Srbije.

“Sporazumom Cvetković-Maček iz te godine Bosna je prakički podijeljena tako što je formirana Banovina Hrvatska, a po kriteriju podjele ignorisan je njen većinski narod. Kada su saradnici srpsko-hrvatske vlade koju su predvodili Cvetković i Maček pitali šta ćete s muslimanima, aludirajući na to da ih je najviše, oni su odgovorili da će postupiti kao da ih i nema”, dodaje Selimović.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Uskoro neće moći svi u kladionice

Crna Gora će novim zakonom o igrama na sreću i nagradnim igrama…

Čanak: Nek se zna, sjevernoistočna BiH koja sebe naziva RS niti je Republika niti je Srpska

Čelnik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak smatra da Bosna i Hercegovina “ne…

Novalić: Hidroelektrane na Drini mogu da grade samo Srbija i BiH

Mi nemamo ništa protiv izgradnje hidroelektrane Buk Bjela na Drini, ali taj…

Radončić izabran za predsjednika SBB-a

  Delegati Trećeg kongresa Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH koji se…