Mediji na njemačkom izražavaju zabrinutost zbog stanja u BiH, ukazuju na vanjskopolitičke „grijehe“ Srbije i kritiziraju odsutnost predstavnika Austrije na obilježavanju godišnjice masakra u Kragujevcu, prenosi Deutsche Welle.

Pod naslovom “U glavama se vratio rat”, novinar Erich Rathfelder piše za berlinski Tageszeitung da potezi Republike Srpske u pravcu odvajanja od zajedničke države kod mnogih ljudi bude bolna sjećanja:

– Rat od prije 30 godina još nije prevladan u mnogim glavama i srcima, traume koje nikada nisu liječene miješaju se sa socijalnim očajanjem. Nitko ne želi misliti na novi rat, to izaziva strah. ’Naprosto, hoću normalno živjeti – kaže pedesetogodišnji fotograf Faris, koji se i sam tada borio u rovovima.”

– Ali postupci korpulentnog Milorada Dodika, “jakog momka” srpskih nacionalista, ne daju mu mira. Dodik već danima najavljuje mjere za odcjepljenje “njegovog” dijela zemlje od Bosne i Hercegovine, hoće formirati vlastitu vojsku u Republici Srpskoj, kao i istupiti iz Ustavnog suda BiH, Tužiteljstva i policije. Namjerava uništiti i zajednički porezni sustav, kao i zajedničku zdravstvenu agenciju, planira uvesti vlastite osobne iskaznice i putovnice, promijeniti registracijske tablice. Dodik želi prije svega ograničiti uticaj međunarodnih institucija u zemlji.“

“Javnost je grozničavo čekala sjednicu Parlamenta Republike Srpske u Banjaluci zakazanu za srijedu, 20. oktobra, ali on je glasovima Dodikovog SNSD naposljetku izglasao formiranje vlastite institucije za lijekove i medicinska sredstva. O drugim mjerama će se odlučivati kasnije.”

U tekstu berlinskog lista se napominje da ta odluka ne zvuči važno, ali da bi mogla povećati cijene lijekova: „Većina stanovništva u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji i u Republici Srpskoj živi u velikom siromaštvu. Stariji ljudi s mirovinama od nekoliko stotina maraka ne znaju kako sastaviti kraj s krajem. Za njih su nacionalističke vođe poput Milorada Dodika neodgovorni tipovi kojima nisu važne nevolje i brige običnih ljudi.”

Njemački novinar u svom tekstu navodi da pred političarima stoje mnogi pravi izazovi – jedan od njih su klimatske promjene, kojih su zbog povećanja cijena živežnih namirnica, kao i zbog suše, prvi put postali svjesni širi slojevi stanovništva.

Autor se potom vraća strahu od rata: „Prije svega onima koji su doživjeli rat (1992.-1995.), granate, glad, hladnoću, teško pada diskusija u prethodnih nekoliko sedmica. Neki ne mogu više spavati, drugi gube živce, jer struja i voda nestaju na nekoliko sati. To podsjeća na ratna vremena. Fotograf Faris kaže da je Dejtonski mirovni sporazum doduše donio mir, ali da je odavno iščezla ’nada da ćemo se uz pomoć međunarodne zajednice vratiti normalnom životu’. Hoće li EU, SAD i NATO stati na put Dodiku? ‘Pa on krši Dayton. Oni moraju nešto učiniti’, kaže Faris, a prenosi berlinski Tageszeitung.

Za internetski portal Euractiv.de Georgi Gotev analizira Izvještaj o napretku Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Bosne i Hercegovine na putu prema eurointegracijama koji je objavljen 19. oktobar. Autor konstatira da je Evropska komisija istakla velika odstupanja u vanjskoj politici Beograda od vanjske i sigurnosne politike Evropske unije.

Gotev navodi da je izvještaj konstatirao napetost između Srbije i Crne Gore, koja je u vezi sa Srpskom pravoslavnom crkvom, “što je dovelo do povećanja nacionalističke retorike“. Autor potom navodi i ocjenu da je Srbija „donekle pripremljena” na području Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, ali i da “niz srpskih akcija proturječe pozicijama vanjske politike Evropske unije”.

U tekstu se navodi: “Godine 2020. Srbija je, prema Izvještaju, imala kvotu poklapanja od 56 posto s izjavama koje je u ime EU-a dao visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, kao i s odlukama Europskog vijeća. U usporedbi s tim, Albanija i Crna Gora su potpuno usklađene, Sjeverna Makedonija 96 posto, a Bosna i Hercegovina 70 posto.”

Autor navodi primjere: Srbija se priključila sustavu sankcija za povrede ljudskih prava, ali nije preuzela nijednu smjernicu, sankcije protiv Bjelorusije podržala je djelomično, ali nije podržala izjavu EU-a o Hong Kongu ili sankcije Rusiji. “U prosincu 2020. Srbija je u Ujedinjenim narodima glasala protiv rezolucije Opće skupštine o militarizaciji Krima”.


Izvor

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

You May Also Like

Nakon gostovanja na FACE-u objavljene kompromitirajuće fotografije: Ana Jež i Dalibor Pavlović u zagrljaju…

Na pojedinim fotografijama nalaze se Ana Jež i Dalibor Pavlović, a prema…

Po 100 KM za penzionere sa najnižom penzijom

Penzioneri sa područja Bijeljine, koji primaju najnižu penziju, dobiće po 100 KM…

Ejub Ganić poručio: Mladi, ne žurite sa odlaskom iz Bosne

Mi možemo ovu zemlju preporoditi! Zamolio bih mlade da izađu na izbore,…

Objavljeno koliko je u FBiH zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika

Prema podacima Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih u Federaciji prema prebivalištu zaposlenika…