ZDRAVLJE

Godine su samo broj, biološka dob je ono što je bitno – Evo i kako ‘‘vratiti sat‘‘



Osobe čija je biološka dob veća od hronološke dobi su pod “znatno povećanim” rizikom od moždanog udara i demencije, čak i kada se uklone faktori rizika kao što su pušenje, konzumacija alkohola, indeks tjelesne mase i drugi.

Tako tvrdi švedska studija objavljena u časopisu Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry. Istraživači su pregledali podatke više od 325.000 stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva u dobi od 40 do 70 godina koji su bili neurološki zdravi kada je studija započela.

Devet godina kasnije, istraživači su provjerili da li su sudionici razvili demenciju, moždani udar, ALS (bolest Lou Gehriga) ili Parkinsonovu bolest, te da li postoje trendovi u biološkoj dobi kod onih koji su oboljeli. Ispostavilo se da ima povećan rizik od demencije, posebno vaskularne demencije, ishemijskog moždanog udara (izazvanog krvnim ugruškom u mozgu) i ALS-a, neurodegenerativne bolesti, kod osoba koje imaju višu biološku od hronološke dobi.

Također je postojala slabija povezanost između više biološke dobi i Alzheimerove bolesti i drugih bolesti motornih neurona, uključujući progresivnu spinalnu mišićnu atrofiju i primarnu lateralnu sklerozu.

Što više zraka osoba može izdahnuti prilikom prisilnog disanja, manji je navodni rizik od demencije i ishemijskog moždanog udara. Veći broj crvenih krvnih zrnaca čini se da označava povećan rizik od demencije. Žene mlađe od 60 godina s višom biološkom dobi čini se da su pod najvećim rizikom od razvoja demencije.

Između više biološke dobi i razvoja Parkinsonove bolesti nije se činilo da postoji veza. “Ako je biološka dob osobe pet godina viša od njene stvarne dobi, osoba ima 40% veći rizik od razvoja vaskularne demencije ili moždanog udara”, rekao je Jonathan Mak, doktorski student na Katedri za medicinsku epidemiologiju i biostatistiku na Karolinska Institutet u Švedskoj, jedan od dva vodeća autora studije.

Iako je ova studija bila opservacijska i ne može dokazati uzročnost, pokazuje da je moguće smanjiti broj bolesti povezanih s godinama koje osoba razvija ili odgoditi njihov nastup poboljšavanjem bioloških markera, tvrde autori.

Kakva je razlika između biološke i hronološke dobi? Ukratko, hronološka dob je koliko dugo ste živi – broj svijeća na vašoj torti – dok je biološka dob koliko su stare vaše ćelije. Biološku dob često nazivaju i epigenetskom dobi. Epigenom “sadrži kemijske spojeve koji modificiraju ili obilježavaju genom na način koji mu govori što, gdje i kada da radi”, prema Nacionalnom institutu za zdravstvo SAD-a.

One promjene – koje utječu na okolinu poput stresa, prehrane, lijekova i onečišćenja – mogu se prenositi od ćelije do ćelije kako se dijele, i iz generacije u generaciju. Iako kronološku dob nije moguće obrnuti, biološka/epigenetska dob može biti.

Naučnici su već znali da je napredna hronološka dob faktor rizika za razvoj uobičajenih neuroloških poremećaja poput neuropatije, Alzheimerove bolesti i Parkinsonove bolesti. Međutim, budući da osobe iste hronološke dobi stare različitom brzinom, to je “prilično neprecizna mjera” kada je riječ o predviđanju razvoja bolesti, rekla je Sara Hägg, docentica na Katedri za medicinsku epidemiologiju i biostatistiku na Karolinska Institutet, u priopćenju za medije o studiji.

Ranija istraživanja su pokazala povezanost između povećane biološke dobi i povećanog rizika od razvoja nekih vrsta raka, depresije, anksioznosti i smrti. Međutim, malo se radilo o potencijalnom uticaju biološke dobi na razvoj neuroloških poremećaja, napisali su autori, dodajući da planiraju proučiti njezin uticaj na druge bolesti.

Dobra vijest je da se proces biološkog starenja može usporiti – toliko da biološka dob osobe može biti manja od njezine hronološke dobi. To pokazuje novo istraživanje koje je objavila Američka udruga za srce u ponedjeljak.  Nakon što su pregledali podatke više od 6.500 odraslih sudionika, utvrdili su da bolje kardiovaskularno zdravlje – mjereno navedenim faktorima – ima povezanost s usporavanjem biološkog starenja. Sudionici s visokim kardiovaskularnim zdravljem imali su biološku dob manju od njihove hronološke dobi.

Na primjer, prosječna hronološka dob osoba s visokim kardiovaskularnim zdravljem bila je 41 godina, ali je njihova prosječna biološka dob bila 36 godina, zaključili su istraživači. Suprotno tome, prosječna hronološka dob osoba s niskim kardiovaskularnim zdravljem bila je 53 godine, ali je njihova prosječna biološka dob bila 57 godina.

“Saznanja nam pomažu razumjeti povezanost između hronološke dobi i biološke dobi te kako praćenje zdravih životnih navika može doprinijeti dužem životu”, rekao je dr. Donald M. Lloyd-Jones, predsjednik radne grupe za kontrolnu listu i bivši predsjednik Američke udruge za srce, prema priopćenju o istraživanju.

“Svi želimo živjeti duže – no još važnije, želimo živjeti zdravije kako bismo mogli stvarno uživati i imati dobar kvalitet života što je moguće više godina.”

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

NAJNOVIJE

To Top