Novi rad istraživača s Harvarda pokazuje da je fizička aktivnost u “ljudskoj DNK”, ali i da je vježbanje direktno povezano s dužim životnim vijekom. Istraživanje je utvrdilo i da fizička aktivnost kasnije u životu može doprinijeti sporijem propadanju organizma.

Tim evolucijskih biologa i biomedicinskih istraživača s Harvarda u novoj studiji pokušao je dokazati da je fizička aktivnost “ugrađena u ljudsku biologiju”.

Rad izlaže evolucione i biomedicinske dokaze koji pokazuju da su ljudi, koji su evoluirali da žive mnogo decenija nakon što su prestali da se razmnožavaju, takođe evoluirali da budu relativno aktivni u svojim kasnijim godinama.

Istraživači kažu da fizička aktivnost kasnije u životu prebacuje energiju s procesa koji mogu ugroziti zdravlje ka mehanizmima u tijelu koji ga poboljšavaju.

Oni pretpostavljaju da su ljudi evoluirali kako bi ostali fizički aktivni kako stare i na taj način alocirali energiju fiziološkim procesima koji usporavaju postepeno propadanje tijela tokom godina. Ovo štiti od hroničnih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, pa čak i neke vrste raka.

“Rasprostranjena je ideja u zapadnim društvima da je, kako starimo, normalno da usporavamo, radimo manje i odlazimo u penziju”, rekao je evolucijski biolog s Harvarda Daniel E. Lieberman, glavni autor istraživanja.

“Naša poruka je obrnuta: kako starimo, postaje još važnije ostati fizički aktivan”, kazao je.

Istraživački tim, koji uključuje Aarona Baggisha i I-Min Leeja s Harvardske medicinske škole, vjeruje da je rad prvo detaljno evolucijsko objašnjenje zašto nedostatak fizičke aktivnosti, kako ljudi stare, povećava rizik od bolesti i smanjuje dugovječnost.

Studija koristi rođake čovjekolikih majmuna kao polaznu tačku. Istraživači ističu da su majmuni, koji obično žive samo 35-40 godina u divljini i rijetko prežive prošlu menopauzu, znatno manje aktivni od većine ljudi, sugerirajući da je u ljudskoj evoluciji postojala selekcija ne samo da žive duže, nego i da budu fizički aktivniji.

Tim je naglasio da je ključna zdravstvena korist fizičke aktivnosti produžiti životni vijek ljudi, koji se definira kao godine života provedene u dobrom zdravlju.

Rad pokazuje da, osim sagorijevanja kalorija, fizička aktivnost predstavlja fiziološki stres, uzrokuje oštećenja organizma na molekularnom, ćelijskom i tkivnom nivou. Odgovor tijela na ovo oštećenje je, međutim, u suštini da se vrati jači.

To uključuje popravak puknuća u mišićnim vlaknima, popravak oštećenja hrskavice i zacjeljivanje mikrofraktura. Reakcija također uzrokuje oslobađanje antioksidanasa i protuupalnih tvari povezanih s vježbanjem i poboljšava protok krvi. U nedostatku fizičke aktivnosti, ovi odgovori se manje aktiviraju.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

You May Also Like

Jestivo sjemenje puno vitamina E

Bademi su veoma hranjivi i bogati zdravim mastima, antioksidantima, vitaminima i mineralima.…

Fantastični uštipci sa tikvicama

Brzu i slasnu grickalicu možete pripremiti i od sezonskih tikvica. Ubacite ih…

Stručnjakinja za veze otkrila jedini slučaj kad žena treba platiti račun na prvom spoju

Prvi spojevi mogu biti dovoljno neugodni i bez nepisanog bontona ko šta…

Ove prehrambene navike pomoći će vam u snižavanju holesterola

Primjena navika prehrane može pomoći u zaštiti od srčanih bolesti i moždanog…