Narandže su citrusno voće koje se smatra jednom od najviše korišćenih vrsta na svijetu.
Teško je i nabrojati njene dobre strane, ali među najvažnije svakako treba istaći to što uz veoma malo kalorija, sadrži puno vitamina, minerala, antioksidanasa.
Među vitaminima najznačajniji su vitamini C, E, B, kao i provitamin A, a među mineralima kalcijum, zatim magnezijum, fosfor i kalijum.
Ona podstiče rad crijeva, dvostruko pozitivno utiče na krv i krvne sudove. Prvo tako što snižava nivo lošeg holesterola a drugo, što smanjuje zadebljanje krvnih sudova.
Blagotvorno djeluje i na kosu i na nokte, pa bi valjalo redovno dnevno jesti, barem po jednu narandžu. Bogata je i šećerom, koji organizmu obezbjeđuju energiju.
Narandžu je dobro uzimati u bilo kom obliku, cijelu ili kao sok, ali cela je ipak bolja, najviše zbog vlakana kojih sadrži u priličnoj količini. Međutim, kada se termički obradi i preradi recimo u marmeladu, izgube se ljekovita svojstva vitamina C, koji, poznato je, spada u termolabilne vitamine.
Kod osjetljivih osoba ovo voće može da izazove i tegobe pa valja ograničiti njegov unos. Narandže ne treba davati ni djeci mlađoj od godinu dana, jer kiselina iz njih kod beba može da izazove veoma neprijatan, čak i bolan osip.
Inače, narandže vode porijeklo iz Kine i Indije. Drvo može da rađa i do sto godina, a da živi i po 500 godina. Plodovi zriju u zimu, tačnije od januara do marta.
Keksovi jafa u koje se stavlja narendana narandža, ime su dobili po posebnoj vrsti narandže koja se zove jafa. Ona živi u Izraelu i sazrijeva u proljeće.
Kod nas je uobičajeno da se narandža ljušti a u nekim zemljama, Nepalu recimo, jede se i kora.
Kada ih kupujete, birajte plodove čvrste kore, koji su teški u ruci, jer to znači i da su sočni.
