Povodom objavljivanja zaključaka 15. savjetovanja Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE), održanog sredinom oktobra u Neumu, predsjednik tog komiteta Edhem Bičakčić tvrdi da nijedan drugi privredni i društveni sektor neće doživjeti takvu tranziciju kao energetski sektor, a to je izazov jer zahvata sve učesnike u tehnološkom lancu upravljanja energijom, sve građane i privredne subjekte. 

Šta su glavne poruke i rezultati 15. savjetovanja bh. elektroenergetičara?

– U radu savjetovanja sudjelovalo je više od 500 stručnjaka, naučnika i poslovnih ljudi. Za savjetovanje je prihvaćeno 155 referata u svih 16 studijskih komiteta.

Okrugli sto „Perspektiva razvoja elektromobilnosti u Bosni i Hercegovini i uloga u elektroenergetskom sektoru“ privukao je pažnju velikog broja stručnjaka i elektromobilnost se može smatrati centralnom temom savjetovanja. Promoviranje električne energije u saobraćaju je važno jer je ovaj sektor jedan od ključnih izvora zagađenja zraka, posebno urbanih centara.

Drugi važan razlog za promoviranje elektromobilnosti vezan je za činjenicu da nafta s oko 90 posto učestvuje u zadovoljenju energetskih potreba ovog sektora te se na taj način nastoji smanjiti ovisnost o ovom uvoznom resursu.

U razvijenim zemljama elektromobilnost se potiče kako kroz aktivnosti na uspostavi regulatornog okvira, koji uključuje i odgovarajuće poticaje za nabavku i korištenje električnih vozila, tako i kroz gradnju infrastrukture za njihovo punjenje. U BiH je ovo tek u začetku. Zato je pokretanje domaće proizvodnje pametnih punionica za električna vozila na bazi modernih i pametnih rješenja u oblasti električne mobilnosti od velike važnosti za Bosnu i Hercegovinu.

Među pitanjima razmotrenim na Savjetovanju neka smatrate posebno aktuelnima. Koja su to pitanja?

– Na početku savjetovanja prezentirani su određeni problemi koji su povezani s energetskim i klimatskim ciljevima, što, zajedno sa Zelenom agendom održivog razvoja, ima status hitnosti. Negativni učinci klimatskih promjena postali su sve očitiji i povezani su s povećanim koncentracijama stakleničkih plinova, posebno CO2.

Energijska tranzicija je jedan od prioriteta Evropske unije, koja je pokretanjem evropskog “zelenog plana” dala novi poticaj klimatskoj politici, odnosno – dugoročno gledano, klimatski neutralna Evropa do 2050. “Zeleni plan” za zapadni Balkan je proširenje ambiciozne politike EU na zemlje zapadnog Balkana.

Sofijskom deklaracijom izražena je opredijeljenost na postavci ambicioznih energetskih i klimatskih ciljeva do 2030., u skladu s okvirom Energetske zajednice i pravnom stečevinom EU, i izradi i provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova s jasnim mjerama namijenjenim smanjenju emisija stakleničkih plinova u ekonomijama zapadnog Balkana.

CIGRE snažno pozdravlja evropski “zeleni plan”, s ciljem da dobijemo niskougljični, sigurni, pouzdan, ekonomičan i tržišno zasnovan integrirani energetski sistem.

Proizvodnja energije čini oko tri četvrtine globalnih emisija, a slijede poljoprivreda, industrijski procesi, otpad. U okviru energetskog sektora najveći emiter je proizvodnja električne i toplotne energije. Učešće Bosne i Hercegovine u emisijama stakleničkih plinova na globalnom nivou je manje od 0,1 posto. U ukupnim emisijama u Bosni i Hercegovini dominantna je energetika, s učešćem od oko 70 posto.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Jusuf naručio likvidaciju poznanika za 20.000 maraka

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Jusufa Mevića Juke i…

Forto povećao plaću direktorici Zavoda Belmi Barlov. Zašto?

Iako je još u maju prošle godine Belma Barlov imenovana za v.…

U Bosni i Hercegovini prosječna neto plaća 1.042 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru prošle…

Parlament BiH: Predat zahtjev za nižu stopu PDV-a na određene namirnice

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su danas u…