Nakon 16 godina na kancelarskoj dužnosti, Angela Merkel se povukla iz politike. Je li današnja Njemačka bolja od one koju je preuzela 2005.? O njezinoj ostavštini Deutsche Welle je uradio intervju s politologom Herfriedom Munklerom, koji prenosimo u cijelosti.

Profesore Munkler, Njemačka je dobila novu vladu. Prvi put na saveznom nivou će vladati trojna koalicija, takozvani „semafor“. No, ključna poruka saveznih izbora održanih u septemru je ustvari činjenica da je, za razliku od nekih drugih zemalja, politički centar ojačao – a ne oslabio?

– Temeljna poruka saveznih izbora u Njemačkoj je upravo to: Nijemci su ojačali centar. Nisu ojačali populističke stranke, nisu ojačali desničarsko-nacionalističku stranku. Oni su birali centar. I to nam je pokazalo da njemački birači znaju šta žele, a šta ne žele. Uspjeh SPD-a i pad CDU-a se može objasniti jednostavnom činjenicom: 1,8 miliona bivših birača CDU-a sada je podržalo SPD. To su ljudi koji su ranije birali Merkel. I zato bih to shvatio kao određeni signal želje za kontinuitetom.

Nije li ta želja za kontinuitetom ipak u neku ruku i dokaz da su Nijemci možda ipak konzervativniji nego što se misli, da biraju više-manje uvijek onako kako su birali? Možda se to najbolje vidi na primjeru Zelenih. Oni su jedno vrijeme briljirali u anketama, ali kako su se bližili izbori, podrška i njima i njihovim idejama se topila. Ili je to ipak znak zrelosti birača – evolucija, a ne revolucija?

– To je doista problem Zelenih. Oni su tradicionalno svjetski prvaci u anketama. Ali kad-tad stvari postanu ozbiljne i ljudi shvate da se za potrebe ekološkog zaokreta moraju prihvatiti skuplje cijene goriva, više cijena voća i povrća, više cijene mesa i mesnih proizvoda. Onda ljudi kažu: pa možda to i ne bi baš htjeli tako brzo, možda je ipak bolja lagana tranzicija. I tako su Zeleni pali na 15 posto, što je za oko deset posto manje nego što su oni smatrali mogućim.

Njemačka ima novog kancelara. Angela Merkel je 16 godina vodila ovu zemlju. Ali kakvu je zemlju ostavila iza sebe? Je li ova Njemačka u 2021. bolja od one Njemačke koju je ona preuzela 2005. kada je prvi put izabrana za saveznu kancelarku?

– Angela Merkel je nakon stupanja na dužnost te 2005. imala određeni manevarski prostor za kreiranje, za uvođenje promjena, ali ona te mogućnosti u velikoj mjeri nije iskoristila. Ona nije postala klimatska kancelarka, iako je poduzela neke napore u tom smjeru – ali ne u toj mjeri radikalno da bi danas mogli reći da je upravo to obilježilo 16 kancelarskih godina. Njenu kancelarsku karijeru su obilježile brojne krize, od krize eura, preko Brexita, migracije, pandemija. I ona je cijelo to vrijeme uspijevala pronalaziti kompromise, ne samo unutar Njemačke, već i u Evropskoj uniji.

Zbog čega je to uspijevala? Samo zato što je Njemačka najveća, ekonomski najmoćnija članica Evropske unije? Sjetimo se samo „diplomatije uz pomoć čekovne knjižice“ u doba Helmuta Kohla? Kada su se problemi rješavali novcem. Ili zbog njene sposobnosti moderiranja između suprotstavljenih strana?

– Ona je to mogla iz dva razloga: u Briselu je imala znatan utjecaj kao dugovječna kancelarka, u trenutku tih kriza ona je već odavno bila kancelarka. Osim toga onaj ko sklapa kompromis u ruke mora uzeti i novac, a to joj nije bio problem jer je njemačka privreda prosperirala. I upravo je to bilo svojevrsno mazivo koje je pomoglo u očuvanju evropskog zajedništva. Da ne bude zabune: to nije mala stvar. OK, neki će reći da je to samo očuvanje statusa quo. No, obzirom na te četiri velike krize to je znatan uspjeh Angele Merkel. I siguran sam da će se već uskoro u Njemačkoj, a i u Briselu, sa sjetom prisjećati ere Angele Merkel.

Merkel su mnogi hvalili zbog liderskih sposobnosti. Ali ne zaboravimo ni kritike, pogotovo vezane uz njezin pragmatičan, neki će reći i oportun odnos prema političarima kao što su Orban, Kaczynski, Erdogan ili Vučić, to su ljudi koje se na Zapadu često naziva „auatokratim”. Ona ih je uvijek pokušavala integrirati, ali je izbjegavala javno ih kritizirati. Zašto?

– Vučića bih htio izdvojiti iz tog društva. Srbija naime nije članica Evropske unije, doduše htjela bi to postati. Teža je situacija kod Orbana ili Kaczynskog. Tu je neizbježno pitanje jesu li Nijemci u neku ruku i previše ranjivi po pitanju proklamiranja određenih vrijednosti, odnosno preuzimanja vodeće uloge u tom procesu? Ranjivi u kontekstu njihove historije, Drugog svjetskog rata. Pogotovo na istoku i jugoistoku Evrope. Angela Merkel se fokusirala na kompromise i zajedništvo, i zato ni nije energično forsirala po tom pitanju.

Hoće li to sada s novom vladom biti drugačije? Sa zelenom šeficom diplomatije koja govori o vanjskoj politici koja se temelji na vrijednostima poput poštivanja ljudskih prava?

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Ukinute vize: Od danas državljani Hrvatske mogu lako u Ameriku

Hrvatski državljani od danas mogu putovati u SAD bez vize, saopćili su…

Spahn: Nijemci će do kraja zime biti vakcinisani, izliječeni ili mrtvi

Političari u Njemačkoj raspravljaju o sličnim mjerama kao u susjednoj Austriji, gdje…

Njemačka uvodi lockdown za nevakcinisane, a od februara bi vakcinacija mogla biti obavezna

Njemačka kancelarka Angela Merkel danas je najavila kako bi vakcinacija mogla biti…

Platio da mu magijom vrati ženu, ovaj ga ubio sjekirom

Anton Šabanov (33) potražio je pomoć crne magije nakon što ga je…