Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, te druga udruženja logoraša u BiH sutra će obilježiti 29. godišnjicu početka raspuštanja logora Manjača.

Logor Manjača, koji se nalazio u krugu vojnog poligona iznad Banje Luke, jedan je od prvih formiranih od ukupno 657 logora i mjesta zatočenja na tlu Bosne i Hercegovine u periodu 1991.-1996., a prve logoraše (zarobljene hrvatske građane s područja zahvaćenih ratom u Republici Hrvatskoj) primio je 1991. godine.

Nakon otpočinjanja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ovaj logor osposobljen je za prijem logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz općina Sanski Most, Ključ, Prijedor, Kotor-Varoš, Mrkonjić-Grad, Šipovo, Banja Luka, Doboj itd.

Logoraši su u ovom logoru držani u nehumanim uvjetima, u štalama koje su prethodno služili za smještaj životinja. Svakodnevno su premlaćivani i zlostavljani, fizički i psihički, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za biološki opstanak, tjerani su na prisilni rad. Više desetaka logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a u krugu poligona pronađene su i masovne grobnice u kojima su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti. Kroz logor Manjača je prošlo oko 5.000 logoraša, civila, Bošnjaka i Hrvata.

Veća grupa starijih i maloljetnih logoraša iz logora Manjača puštena je 14. novembra 1992. godine. Mjesec dana kasnije logor je rasformiran, logoraši su razmijenjeni, a preostala grupa logoraša je prebačena u logor Batković kod Bijeljine. Međutim, ubrzo nakon toga, logor Manjača je ponovo formiran i nakon toga je bio u funkciji sve do 1996. godine.

Pred Sudom u Haagu, Sudom BiH, županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu, te Okružnim sudom u Banjoj Luci, za ratne zločine u logoru Manjača osuđeni su: Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Dane Lukajić na 6 godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na 8 godina i Zoran Gajić na 6 godina zatvora.

– Ovim putem ponovo skrećemo pažnju nadležnima ali i široj javnosti u Bosni i Hercegovini na neriješen status i brojne probleme logoraša/žrtava ratne torture u BiH te apelujemo na nosioce funkcija izvršne i zakonodavne vlasti da prihvate inicijativu koju smo im prethodno dostavili i učine maksimalne napore s ciljem zakonskog reguliranja statusa logoraša/žrtava ratne torture, kao jedne od kategorija čija su osnovna ljudska prava, u periodu 1992.-1995. godine, kršena na najbrutalnije načine – saopćeno je iz Saveza logoraša BiH.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

You May Also Like

Po 100 KM za penzionere sa najnižom penzijom

Penzioneri sa područja Bijeljine, koji primaju najnižu penziju, dobiće po 100 KM…

Siniši Šušiću niko neće ukrasti obuću, nosi broj 56: Kesa na šuplje cipele i put škole

Tridesetdevetogodišnji Siniša Šušić iz Ljubinja je čovjek s najvećim stopalima u Hercegovini,…

Gotovo svi veći njemački mediji pišu o BiH: Ništa dobro nije u pitanju

Mediji na njemačkom izražavaju zabrinutost zbog stanja u BiH, ukazuju na vanjskopolitičke…

Sladić najavio jaču promjenu vremena: Šta nas očekuje iduće sedmice?

Danas će, prema najavama Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u Bosni po kotlinama i…