Skoro 20 godina politike na našem prostoru promovišu ugalj kao razvojnu šansu i energetsko bogatstvo kojim raspolažemo.

Bosna i Hercegovina se 2015. godine potpisivanjem Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama, pristupanjem Energetskoj zajednici Zapadnog Balkana te potpisivanjem Sofijske deklaracije, u novembru prošle godine, opredijelila za reformu energetskog sektora koja podrazumijeva postepeno smanjenje energetske ovisnosti o fosilnim gorivima i prelazak na obnovljive izvore energije. Ovo znači i obavezivanje na smanjenje emisija CO2 koje su definirane Nacionalnim planom o smanjenju emisija BiH.

Svim ovim je garantovano da će do reformi u energetskom sektoru neminovno doći. A sudeći prema iskustvu razvijenih država koje su ovu tranziciju prošle ili prolaze, jasno je da mora doći do socijalnih nemira.

U zemlji poput naše, gdje se fotelje čuvaju obećanjem zaposlenja, oni koji su na vlasti imat će dvostruki izazov. Prvi je problem alternativnih izvora energije, prestruktuiranje rudnika i, u konačnici, njihovo gašenje. Drugi izazov za rukovodeće u ovom sektoru je opstanak na poziciji u uslovima u kojima sindikati prestaju biti glasačka mašinerija.

Restrukturiranje energetskog sektora

Da li je rudarski bunt, kojem danima unazad svjedočimo, početak reformi u energetskom sektoru, koja je realna cijena električne energije, da li će doći do poskupljenja, zašto iz Elektroprivrede BiH govore da rudari traže višu cijenu struje, samo su neka od pitanja na koja u intervjuu za Naratorium govori Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene u Centru za ekologiju i energiju Tuzla i član alijanse nevladinih ekoloških organizacija Evropa bez uglja.

Možemo li masovne proteste rudara, kojima su u proteklom periodu glasnije nego ikada artikulirali sve probleme u ovom sektoru, pripisati početku rekonstruiranja energetskog sektora u FBiH?

Štrajk rudara je početak restrukturiranja energetskog sektora, koji uključuje poštivanje Sofijske deklaracije i Pariskog sporazuma. To podrazumijeva dekarbonizaciju energetskog sektora, odnosno zatvaranje rudnika do 2050 godine.

Električna energija u BiH nije jeftina, nego je ona preskupa, i krajnje je vrijeme da se prestane lagati. Dakle, električna energija za domaćinstva je vještački jeftina jer se rudnicima ne isplaćuje realna cijena uglja. Vještačku cijenu uglja naplaćuje jeftinije, ali nam iz drugog džepa, tj. kroz subvencije iz budžeta za dugove koje ima Elektroprivreda, naplaćuje realnu cijenu uglja. Dakle, mi, građani ove zemlje, svakako plaćamo skupu električnu energiju, samo što toga nismo svjesni.

Da li Elektroprivreda BiH vrši zamjenu teza kada kaže da rudari zahtijevaju poskupljenje električne energije?

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Jusuf naručio likvidaciju poznanika za 20.000 maraka

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Jusufa Mevića Juke i…

Forto povećao plaću direktorici Zavoda Belmi Barlov. Zašto?

Iako je još u maju prošle godine Belma Barlov imenovana za v.…

U Bosni i Hercegovini prosječna neto plaća 1.042 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru prošle…

Parlament BiH: Predat zahtjev za nižu stopu PDV-a na određene namirnice

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su danas u…