Dugogodišnje kršenje zakona bez sankcija: Da li su javna preduzeća, ustvari tajna preduzeća??

Previđene kazne za javna preduzeća iznose od 5.000 KM do 15.000 KM ako ne učine javno dostupnim podatke o svome poslovanju.

Centri civilnih inicijativa (CCI) skreću pažnju javnosti na nedopustivu dugogodišnju praksu kršenja zakona od strane javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini.

Građani nemaju uvida u trošenje javnih sredstava i rad javnih preduzeća. Iako je to zakonska obaveza, mnoga javna preduzeća nisu učinila javno dostupnim ove informacije čime su prekršile zakon. Većina javnih preduzeća u nadležnosti entiteta i kantona ne objavljuju podatke o svom poslovanju. Od 137 javnih preduzeća koliko ih ukupno ima u nadležnosti deset kantona i dva entiteta, 32 javna preduzeća uopće i nemaju aktivnu web stranicu, tako da javnosti ne samo da nisu dostupni podaci o organizacijskoj strukturi ili finansijski pokazatelji, nego čak ni opće informacije o pojedinim javnim preduzećima. Neprihvatljivo je da građani i građanke čijim se novcem finansira rad javnih preduzeća nemaju uvid kako se njihove pare troše, a koje bi se najviše trebale izdvajati za javne usluge i potrebe od javnog interesa.

Da je građanima nepoznato kako se troši javni novac, ukazuje i činjenica da u Republici Srpskoj od 2010. do 2018. godine, za 39 od ukupno 48 javnih preduzeća u nadležnosti ovog entiteta, nije dostupan nijedan izvještaj o poslovanju, a Zakon o javnim preduzećima u RS navodi da su javna preduzeća dužna informacije o svojoj finansijskoj i organizacijskoj strukturi učiniti dostupnim građanima na web stranici preduzeća ili na drugi adekvatan način, a imajući u vidu kaznene odredbe navedenog zakona, ukoliko se ne izvršavaju navedene obaveze, za javna preduzeća je predviđena novčana kazna u iznosu od 5.000 KM do 15.000 KM.

Slična situacija je i sa javnim preduzećima u nadležnosti Federacije BiH. U ovom slučaju, ukoliko građani žele vidjeti kako javna preduzeća troše novac, to neće moći uraditi za 36 od 48 javnih preduzeća u nadležnosti FBiH koja nemaju javno dostupnih izvještaja putem bilo kojeg izvora. Također, u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima u FBiH iz 2012. godine navedeno je i da su javna preduzeća u FBiH dužna da informacije o svojoj organizacijskoj strukturi i finansijskom poslovanju učine dostupnim građanima putem web stranice javnog preduzeća. Razlika u zakonima koji regulišu rad javnih preduzeća u dva entiteta je ta što Zakon o javnim preduzećima FBiH kaznenim odredbama ne propisuje novčanu kaznu ukoliko javna preduzeća ne objavljuju podatke o svom poslovanju.

Kada su u pitanju kantonalna preduzeća u FBiH na koja se primjenjuje isti Zakon, njih 20 od 41 nema dostupnih izvještaja poslovanju u periodu od 2010. do 2018. godine.

Sveukupno posmatrajući dostupnost godišnjih izvještaja o radu za 137 javnih preduzeća, 83 % njih nije dostupno javnosti, odnosno 1020 od 1233 izvještaja koji su trebali biti objavljeni, što ukazuje na veliku količinu informacija o poslovanju javnih preduzeća koje su izuzete od javnosti. Od 213 dostupnih izvještaja, tek 88 njih je dostupno na web stranicama javnih preduzeća, dok je preostali broj uglavnom dostupan na stranicama parlamenata, skupština ili vlada.

Uzimajući u obzir podatak da u Bosni i Herecegovini postoji preko 550 javnih preuzeća, i da je većina njih u nadležnosti općina i gradova, pretpostavka je da je broj preduzeća koji krše odredbe zakona o objavljivanju informacija o svome poslovanju daleko veći, naročito uzimajući u obzir podatak da 50 % svih javnih preduzeća u nadležnosti svih nivoa u BiH nema dostupnu web stranicu.

Centri civilnih inicijativa (CCI) smatraju nedopustivim bilo koje kršenje zakona, a posebno kada se dešava od strane javnih institucija, preduzeća, odnosno onih koji troše javni novac, sa kojim treba postupati posebno odgovorno i u interesu građana. Neophodno je da se čim prije objave informacije i zaustavi kršenje zakona ili da se za to snose posljedice, kao u slučajevima kršenja zakona od strane privatnih preduzeća.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Jusuf naručio likvidaciju poznanika za 20.000 maraka

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je optužnicu protiv Jusufa Mevića Juke i…

Forto povećao plaću direktorici Zavoda Belmi Barlov. Zašto?

Iako je još u maju prošle godine Belma Barlov imenovana za v.…

U Bosni i Hercegovini prosječna neto plaća 1.042 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u decembru prošle…

Parlament BiH: Predat zahtjev za nižu stopu PDV-a na određene namirnice

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predali su danas u…