Često od baka možemo čuti da su unučad za njih najveće blago u životu. Da je zaista tako, pokazala je i provedena studija kojom je ustanovljeno da su bake emocionalno povezanije s unučadima nego s vlastitom djecom.

Još od 1960-ih istraživači su kao razlog dužine života nakon reproduktivnih godina naveli provođenje vremena s najmlađima, koji nam, sudeći prema ovoj teoriji, pružaju psihičku podršku.

Neki od posljednjih dokaza ističu da su bake zaslužne za dječiju bezbrižnost, blagostanje, kao i ostvarivanje većih uspjeha.

Kako bi što bolje shvatio šta se dešava, antropolog James Rilling proveo je studiju koja je obuhvatila 50 baka s najmanje po jednim unučetom u dobi od 3 do 12 godina. Služeći se magnetnom rezonancom kako bi skenirali mozgove baka dok gledaju fotografije svoje voljene unučadi, djece i odraslih s kojima nisu u rodbinskoj vezi, došli su do zanimljivih rezultata.

“Ono što posebno odskače je aktivacija dijelova mozga povezanih s emocionalnom empatijom. Bake su vođene onim što njihova unučad osjećaju kada imaju interakciju s njima. Ako su njihova unučad sretna, one su također sretne. Ako su tužni ili plaču, i one osjećaju njihovu tugu i uznemirenost”.

Sličnu vježbu naučnici su izveli i s očevima.

Aktivnost kod baka u prosjeku je bila jača nego kod očeva, iako je bilo i onih koji su imali jednaku aktivnost u tim predjelima mozga.

Kada su na red došle fotografije odrasle djece, kod baka su aktivirani nešto drugačiji dijelovi mozga – oni povezani s kognitivnom empatijom.

Naučnici to shvataju kao da su bake nastojale kognitivno shvatiti svoju odraslu djecu, a ne emocionalnim putem.

Emocionalna empatija je kada možete osjetiti ono što neko drugi osjeća, a kognitivna kada na kognitivnom nivou razumijete šta neko drugi osjeća i zašto.

To možda objašnjava zašto su bake uzbuđenije kada se sretnu s unučadima nego s vlastitom djecom. Mala djeca vjerovatno su razvila sposobnost manipulisanja ne samo mozgom majke, već i mozgom bake. Odrasle osobe nemaju taj “faktor”, tako da ne dobijaju isti emocionalni odgovor od svojih roditelja.

Naučnici će sada nastojati da provedu i studiju nad dedama, ali i drugima koji brinu o djeci, kako bi napravili poređenja.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

You May Also Like

Pet razloga zbog kojih je dobro jesti kiseli kupus

Kiseli kupus je neizostavna namirnica na stolovima zimi. On je izvor brojnih…

Badem keksići

Veoma ukusni keksići sa bademima. Sastojci: – 150 g brašna – 125…

Kad posao postane najvažniji: Možda ste radoholičar, a ovo su navike koje to otkrivaju

Naučnici kažu kako ovisnost o poslu iz dana u dan postaje sve…

Saznajte da li ste pod velikim stresom uz pomoć jednostavnog trika

Premda su naši mozgovi ”snažni” i moćni, objašnjavaju naučnici, istovremenu su i…